Na današnji dan 1978. godine poslana je prva spam poruka preko elektronske pošte. Počinitelj je bio Gary Thuerk, koji je poslao propagandni materijal na 393 različite adrese na tadašnjem ARPANET-u (prethodnica interneta, razvijena u okviru američkog ministarstva obrane).
Gary Thuerk bio je marketinški predstavnik Digital Equipment Corporation (DEC), velike američke računarske kompanije. U potrazi za inovativnim načinom promoviranja DEC-ovih novih računalnih sistema, Thuerk je odlučio upotrijebiti Agencijsku mrežu naprednih istraživačkih projekata (ARPANET), preteču modernog interneta, kako bi poslao poruku većem broju ljudi.
Thuerk je 3. maja 1978. sastavio e-mail u kojem je reklamirao dan otvorenih vrata za DEC-ove najnovije računalne sisteme i poslao ga na 393 primatelja. Poruka je bila upućena svakom korisniku s ARPANET računom na zapadnoj obali Sjedinjenih Država, što je potez bez presedana koji je rada šokirao zajednicu.
Odgovor na Thuerkov e-mail bio je brz i izrazito negativan. Mnogi primatelji žalili su se na neželjenu poruku, tvrdeći da krši neformalna pravila ARPANET zajednice. Incident je privukao pozornost ARPANET administratora, koji su ukorili Thuerka i jasno dali do znanja da korištenje mreže za masovno slanje e-pošte nije prihvatljivo.
Uprkos reakciji, Thuerkov e-mail imao je željeni učinak. Dan otvorenih vrata izazvao je značajan interes, a sudionici su kupili više od 12 miliona dolara vrijedne računarske opreme. Ovaj uspjeh pokazao je potencijal e-pošte kao marketinškog alata.
Naziv SPAM za takve poruke uzet je iz jednog Monty Pythonovog skeča, gdje je označavao vrstu jela u konzervi, sličnog mesnom doručku, koje se pojavljuje kao sastojak svih jela u jednom restoranu, prenosi tportal.
U Americi se doista proizvode konzerve SPAM-a, a samo ime je nastalo od kratice za SPiced hAM ( začinjena šunka). U današnje vrijeme elektronički spam čini 80-85 posto čitavog svjetskog prometa elektronske pošte. Vodeći generator spama u svijetu je SAD (13,21 posto), a slijede Kina (11,25 posto), Vijetnam (9,85 posto), Indija (7,02 posto) i Njemačka (5,66 posto).
Danas je neželjena pošta postala nesretna stvarnost naših digitalnih života. Uprkos naporima pružatelja usluga e-pošte i regulatornih tijela da se bore protiv neželjenih poruka, pošiljatelji neželjene pošte nastavili su prilagođavati i razvijati svoje taktike. Od prijevara s krađom identiteta do distribucije zlonamjernog softvera, spam je prerastao u složen i uporan problem za korisnike interneta diljem svijeta. Međutim, borba protiv spama je daleko od kraja.
Dok je Thuerkova e-pošta postavila temelje za modernu neželjenu poštu, također je istaknula potrebu za odgovornom online komunikacijom i stalnu borbu protiv neželjenih poruka.
