Berlin i okolna regija danas obilježavaju 62. godišnjicu gradnje Berlinskog zida odajući počast svim žrtvama nekadašnjeg istočnonjemačkog režima. Berlinski zid bio je simbol pobjede. Učestvujući u nekoliko događanja duž bivše granice koja je fizički podijelila Istočnu od Zapadne Njemačke 13. augusta 1961., predstavnici njemačkih političara i društva odaju počast ljudima koji su poginuli ili su ubijeni u pokušaju bijega iz tadašnjeg komunističkog režima nekadašnje Demokratske Republike Njemačke (DDR).
Godišnjica je i prilika za odavanje počasti svim porodicama koje su decenijama bile razdvojene te svima onima koji su trpjeli zbog strogih ograničenja sloboda.
６２年前の今日、１９６１年８月１３日、ベルリンの壁の建設が突如として始まった。
— françois (@francois1111) August 13, 2023
その後、２８年間ドイツを分断し、冷戦の象徴となった。 #Berlinwall https://t.co/aPaeGDX09m
"Zid je podijelio porodice, prijatelje, on je iščupao ljude iz njihovih sredina i prouzročio nevjerovatnu količinu patnje", rekao je danas Bodo Ramelow, premijer Turinške, njemačke savezne pokrajine koja je nekada bila u sastavu bivše DDR.
Svoje misli Ramelow je uputio svima onima kojima su bile "uskraćene slobode, koji su bili špijunirani, progonjeni, isključeni i zatvarani". Odavanje počasti uključuje misu u berlinskoj Kapeli pomirenja, polaganje vijenca u ime vlade kod spomen-ploče na Bernauer Strasse blizu berlinskog Mauerparka.
PHOTOS: Look back at the fall of the Berlin Wall 62 years since construction beganhttps://t.co/OOQYYksUZo
— New York Daily News (@NYDailyNews) August 13, 2023
Odaje se i počast tada osamnaestgodišnjem Peteru Fechteru kojega su ustrijelile pogranične straže i ostavile da iskrvari do smrti na zidu u augustu 1962., godinu dana nakon podizanja zida. Mnoštvo se tada okupilo na zapadnoj strani zida, no nije moglo pomoći Fechteru jer je on pao na istočnoj strani, a pogranične straže nisu mu htjele pomoći.
Komemoracija se održava u Ulici Zimmerstrasse blizu poznatog prijelaza Checkpoint Charlie. U obližnjem gradiću Teltow u Brandenburgu političari regije odaju počast dvjema žrtvama, a to su Peter Mädler i Karl-Heinz Kube, ubijeni 1963. i 1966. u pokušaju bijega.
Zid je bio izgrađen uglavnom kako bi zaustavio egzodus istočnih Nijemaca na zapad, jer je gubitak radne snage usporavao ekonomiju. Lideri tadašnje DDR objašnjavali su da zid štiti građane te zemlje od kapitalizma. Zid u njemačkoj prijestolnici bio je otprilike 155 kilometara dug i dijelio je cijele zajednice ljudi više od 28 godina.
Preostali dio Istočne Njemačke, osim Istočnog Berlina, činilo je pet njemačkih saveznih pokrajina odsječenih od Savezne Republike Njemačke u ljeto 1952. kada su istočnonjemačke sigurnosne službe uspostavile pet kilometra široko područje uz granicu sa Zapadnom Njemačkom.
Prema podacima Fondacije Berlinski zid, najmanje 140 ljudi ubijeno je na samome zidu u pokušaju bijega iz Istočne Njemačke. Zid je srušen 9. novembra 1989., u šokantnom preobraćenju istočnonjemačkih vlasti nakon čega je zemlja ponovno ujedinjena.
