Prije tačno godinu dana počela je, za 21. vijek nezamisliva, barbarska i ničim izazvana Ruska agresija na Ukrajinu.
U ranim jutarnjim satima Ukrajinu su zasule granate i meci ruske vojske predvođene tenkovima sa oznakom ‘Z’ koje je postalo zloglasni simbol strahota koje su Rusi nanijeli svojim komšijama.
Nevini civili su već počeli ginuti, a ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom obraćanju proglasio je "specijalnu vojnu operaciju" u ukrajinskoj oblasti Donbas, dok ga je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija preklinjalo da to ne čini.
Šta je obilježilo invaziju?
Prije invazije, pro-ruski separatisti držali su veliki dio teritorije u Donbasu, oblasti na istoku Ukrajine.
Putin je 21. februara 2022. godine objavio da Rusija priznaje nezavisnost dva otcjepljena regiona, samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike.
Bio je to potez koji su osudile Ukrajina, NATO i zapadne zemlje. Međutim, taj potez je kasnije omogućio Putinu da naredi ulazak trupa u zemlju.
Godinu dana poslije invazije, Rusija ne drži pod kontrolom ni izbliza onoliko teritorije koliko je držala u ranim fazama rata, kad su njene snage krenule da nadiru ka Kijevu, ali i dalje zauzima značajne oblasti na istoku i jugu.
Nakon neuspjelog prodora ka ukrajinskoj prijestonici, ruske snage su usmjerile pažnju na povezivanje teritorija koje drže na istoku oko Luganska i Donjecka sa oblastima blizu Krima.
U ratu je poginulo hiljade ljudi, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične vojne podatke o tome.
Zaključno sa 13. februarom 2023. godine, zabilježeno je 7.199 civilnih smrti zajedno sa 11.756 ranjavanja, prema Kancelariji Visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR).
Od početka ruske invazije, agencija za izbeglice UN-a (UNHCR) zabilježila je pokrete oko 7,7 miliona izbjeglica iz Ukrajine u razne zemlje širom Evrope, uključujući Rusiju, od populacije od 44 miliona, sa skoro sedam miliona interno raseljenih Ukrajinaca.
Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata njena vojska je izgledala, makar na papiru, mnogo moćnija od ukrajinske.
Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.
Evropska unija je od početka ruske agresije na Ukrajinu, 24. februara, uvela niz sankcija koje su u znatnoj mjeri utjecale na svjetski poredak i generalno funkcionisanje na svjetskom nivou.
Sankcije dopunjuju postojeće mjere nametnute Rusiji od 2014. nakon aneksije Krima i nesprovođenja sporazuma iz Minska.
Sankcije uključuju ciljane restriktivne mjere (pojedinačne sankcije), ekonomske sankcije i mjere za vize.
Tačno je godina od invazije na Ukrajinu
Godinu kasnije, dok okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, sa vojnim analitičarima smo smo razgovarali o svim detaljima sukoba te kako se sve ovo odražava na situaciju u BiH.
Vojni analitičar Antonio Prlenda za Raport je kazao kako će situacija posebno "zakuhati" na proljeće.
"U ovom trenutku situacija je takva da se faktički i Rusija kao agresor i Ukrajina kao branitelj pripremaju za proljeće. Pogotovo se to odnosi na Ukrajinu, koja očekuje da dobije najbolje oružje. I onda očekuju konačno oslobađanje malo šireg teritorija. Na proljeće će i klima biti malo bolja, što će omogućiti i pokrete trupa. U međuvremenu, očekujem da stigne isporuka napadnih tenkova, borbenih vozila... Očekuje se isporuka protuzračnih raketa Patriot. Također, i isporuka radara za praćenje zračnog prostora. Mislim da će se do kraja godine vidjeti u kojem smjeru ide ovaj sukob", kazao je Prlenda.
Posljednji govor Vladimira Putina izazvao je veliku pažnju javnosti. Podsjetimo, Putin se u utorak obratio ruskim elitama. Optužio je Zapad da je počeo rat, spominjao neonaciste i vraga, nuklearno oružje, a govor mu je nekoliko puta prekidao pljesak iz publike.
"Istina je da je ovaj govor izazvao pažnju javnosti. Međutim, Vladimir Putin je pokazao da njegova vojska nije sposobna ostvariti njegove ciljeve. Putin je više puta u ovom sukobu mijenjao cilj, zato što je suočeno sa neuspjehom. Prvo je planirao da će za samo nekoliko dana pasti cijela Ukrajina. Kada se to nije desilo, Putin je pokušao da zauzme veće gradove u Ukrajini. Onda mu ni to nije uspjelo, pa je ponovo promijenio svoj cilj. Okrenuo se okupiranim pokrajinama, da se zadrži na njima.
Počela je prije tačno godinu dana: Nazire li se kraj?
Što se tiče Putina, on bi volio da rat sada stane jer su njegove snage iscrpljene. Vjerovatno će pokušati da provede novu mobilizaciju. Pitanje je da li će mu to biti dovoljno jer se Rusi nisu pokazali efikasni na terenu. Ovako vođenje vojske na terenu ne doprinosi brzom i efikasnom donošenju odluka, uvezivanju jedinica. Vidjeli ste kako je slab rezultat postigla Rusija na terenu", pojašnjava Prlenda.
Invazija na Ukrajinu ostavila je i značajne posljedice i na našu zemlju. Prlenda kaže da se ruski utjecaj pokazuje u svakom dijelu naše regije.
"Ruski utjecaj će se pogotovo odraziti u zemljama koje pokazuju aspiraciju za ulazak u NATO. Za nas je dobra okolnost što je velika većina svijeta stala protiv Rusije i osuđuje invaziju na Ukrajinu. Što je svijet ujedinjeniji, to je mogućnost za kompliciranje situacije kod nas manja. Mnogo bi drugačija situacija bila da je svijet više podijeljen, da ima mnogo više zemalja koje su na strani Putina. Međutim, ovdje ne vidimo puno zemalja koje su na njegovoj strani", istaknuo je Prlenda.
Komentirao je i odluku Rusije da suspendira svoje učešće u sporazumu o kontroli strategijskog naoružanja.
“Putin pokušava prijetiti nuklearnim oružjem kako bi pokolebao zapadne saveznike, posebno one u Evropskoj uniji. On računa da ima tehnološku prednost. Međutim, ostavio je otvorenu mogućnost pregovora čim je rekao da Rusija ne napušta taj sporazum nego ga je samo suspendirala. To ostavlja mogućnost da se nakon nekog vremena počne raditi na ponovnom uspostavljanju kontrole”, kaže Prlenda.
Refleksija invazije na BiH
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg više puta je u svojim govorima kazao kako će NATO pojačati podršku Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji. Pitali smo Prlendu šta ovo konkretno znači za BiH.
"Vidite, da je Putin postigao svoj cilj u Ukrajini, on ne bi sigurno stao. Njemu je ovo treći rat otkad je na vlasti. Da je postigao cilj, sigurno se ne bi zadovoljio Ukrajinom. Sigurno da bi i Moldavija bila ugrožena zemlja", kazao je Prlenda.
Na ovu temu razgovarali smo i Berkom Zečevićem, vojno-političkim stručnjakom. On smatra da je Vladimir Putin u svom posljednjem govoru jasno kazao da želi da osvoji veći dio Ukrajine i da mu ne pada napamet da priča o miru.
"Putin smatra da ne vodi rat, nego da samo štiti interese Rusije na tom prostoru. Realno, možemo očekivati da će se godinama voditi žestoke borbe sve dok se ne uspostavi stabilna linija razgraničenja. Poslije toga slijede dugi pregovori, priče, zamrznuto stanje, jednostavno očaj za većinu ljudi u Ukrajini.
Ima više pokazatelja da je Putinova namjera bila da izvrši kratko osvajanje Ukrajine i stvaranje proruske vlade u Ukrajine. Promijenila se situacija. Putin je, pored Donbasa, osvojio i Zaporožje. Povukao se iz regije Harkova i sada se vode žestoke borbe u dužini fronta od hiljadu kilometara. Poboljšanje vremena će dovesti do pojačanja borbi. Putin je prekršio sve norme o evropskoj sigurnosti koje su potpisale sve zemlje", kazao je Zečević.
Prije tačno godinu Putin je krenuo u invaziju: Posljedice u BiH
Također, osvrnuo se i na refleksiju invazije na BiH. Zečević naglašava da ruski utjecaj na ovim prostorima postoji jako dugo.
"Ruski utjecaj je bio na prostoru Jugoslavije. Zemlje koje nisu u EU su izložene ruskom utjecaju. Ne zbog toga što je to nešto posebno značajno, nego je to odnos borbe velikih država za svoju dominaciju. Realno gledano ovaj prostor koji trenutno ne pripada EU je odličan da Rusija vrši određene aktivnosti političke prirode. Te aktivnosti imaju zadatak da izazivaju nestabilnost zemalja Zapada.
Svjestan je jedne činjenice. Ako bi unutar BiH nešto izazvalo nestabilnost, ta nestabilnost bi se prenijela prvo direktno u Crno Goru. Iako je Crna Gora članica NATO-a, nije EU. Istovremeno bi dio elemenata političkih i paravojnih snaga u Srbiji iskoristio priliku da pojača nestabilnosti, što bi izazvalo reakciju susjednih zemalja. Mi imamo dva entiteta koja imaju dva različita uređenja. Milorad Dodik je veliki ljubitelj Vladimira Putina", zaključio je Zečević za Raport.
