Posrnule javne finansije Francuske i deficit od 154 milijarde eura ostavljaju drugu po snazi ekonomije eurozone "opasno izloženom" u slučaju novog makroekonomskog šoka, saopćio je u ponedjeljak nacionalni ured za javnu reviziju.
Upozorenje ureda za reviziju, poznatog kao Cour des Comptes, dolazi u delikatnom trenutku za vladu predsjednika Emmanuela Macrona nakon parlamentarnih izbora ovog mjeseca.
Izbori su rezultirali nestabilnim parlamentom.
Iako nijedna stranka nije osvojila apsolutnu većinu, krajnje desni Nacionalni skup (RN) i lijeva koalicija Novi narodni front dobro su se pokazali, a oba u bloka obećala velike programe javne potrošnje.
Ured za reviziju ponovio je da je od vitalnog značaja za Francusku da smanji svoj javni deficit, koji je porastao na 154 milijarde eura u 2023. sa 125,8 milijardi u 2022.
"Zbog kašnjenja u provođenju stvarnih strukturnih reformi, cijena javnog duga, koji je pogoršan stalnim deficitima i težinom tih deficita, postala je sve skuplja", navodi se u izvještaju.
To je sputalo drugu potrošnju, otežava mogućnost ulaganja i ostavlja zemlju opasno izloženom u slučaju novog makroekonomskog šoka, dodaje se.
Pierre Moscovici, bivši francuski ministar finansija koji je na čelu Cour des Comptes, istaknuo je sve veće troškove servisiranja francuskih dugova.
"Već plaćamo 52 milijarde eura godišnje da to vratimo. Platit ćemo 80 milijardi eura da ga otplatimo 2027. To znači da više nema manevarskog prostora za ostalo, za obrazovanje, pravdu, sigurnost i finansiranje ekološke tranzicije", izjavio je Moscovici za radio France Inter.
Ured za reviziju saopćio je da francuski programi javnog finansiranja nisu na odgovarajući način uzeli u obzir troškove povezane s politikama usmjerenim na zaštitu okoliša, kao što je korištenje više obnovljive energije, te da je to označilo "veliki negativni šok".
Procjenjuje se da će dodatna ulaganja potrebna za takve politike donijeti nove godišnje troškove od 60 milijardi eura godišnje do 2030.
Evropska komisija prošlog je mjeseca rekla da bi Francuska i šest drugih zemalja trebale biti disciplinski kažnjene zbog budžetskog deficita koji premašuje ograničenja EU, a rokovi za smanjenje bit će postavljeni u novembru.
Francuska je 2023. imala budžetski deficit od 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je porast u odnosu na 4,8 posto iz 2022. i iznad granice deficita EU - od tri posto.
