Ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala je strelovit rast cijena pšenice, a upravo su Ukrajina i Rusija među najvećim svjetskim izvoznicima te robe. U strahu od nestašice hrane, posebno žitarica i biljnih ulja, raste broj država koje zabranjuju izvoz pšenice i ostalih prehrambenih proizvoda. Osim Indije, izvoz pšenice, uz Rusiju i Ukrajinu, zabranili su Egipat, Kazahstan, Kosovo i Srbija
Međutim nije riječ samo o pšenici, već i zabrani izvoza drugih prehrambenih proizvoda uslijed rasta globalne inflacije i straha od nestašice hrane, kao i strelovitog rasta cijena proizvoda kao što su suncokretovo i palmino ulje, gnojiva i žitarice.
'Kako se rat nastavlja, sve je veća vjerovatnost da će nestašica hrane, posebno žitarica i biljnih ulja, postati akutna, što će dovesti do toga da će se sve više zemalja okrenuti ograničenjima trgovine', napisali su analitičari Međunarodnog instituta za prehrambenu politiku (IFPRI) Joseph Glauber, David Laborde i Abdullah Mamun.
IFPRI je popisao države koje su zabranile izvoz hrane nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini:
- Argentina je do kraja godine zabranila izvoz sojinog ulja i sojine sačme, a Alžir do istog razdoblja neće izvoziti tjesteninu, biljno ulje, šećer i derivate pšenice
- Egipat je do 10. i 12. juna zabranio izvoz biljnog ulja, pšenice, brašna, leće, graha i kukuruza
- Indija je zabranila izvoz pšenice do kraja sljedeće godine
- Indonezija je zabranila izvoz palminog ulja i ulja palminih koštica
- Iran je zabranio izvoz paradajza, patlidžana, krompira i luka do kraja godine
- Kazahstan neće do sredine juna izvoziti pšenicu
- Kosovo je zabranilo izvoz kukuruza, brašna, biljnog ulja, soli, šećera i pšenice
- Turska je zabranila izvoz govedine, ovčetine, kozjeg mesa, maslaca i jestivih ulja do kraja godine, a Ukrajina dotad neće izvoziti pšenicu, zob, proso i šećer
- Do kraja augusta iz Rusije se neće izvoziti šećer, sjemenke suncokreta, pšenica, raž, ječam i kukuruz
- U Srbiji do kraja godine traje zabrana izvoza pšenice, kukuruza, brašna i ulja
- U Tunisu je na snazi zabrana izvoza voća i povrća
- Kuvajt je zabranio izvoz piletine i biljnog ulja.
Indija je zadnja zemlja koja je zabranila izvoz pšenice nakon rasta cijena žitarica, a koje su dodatno skočile nakon te objave prošli vikend. Razlog je, javljaju indijski mediji, sigurnost prehrane u državi. Prema trenutnim navodima, zabrana traje do kraja sljedeće godine. Indonezija je ograničila izvoz palminog ulja, ključnog sastojka koji se koristi u mnogim prehrambenim, ali i neprehrambenim proizvodima. Indonezija pritom čini više od polovice svjetske ponude palminog ulja. Poput Indije, naveli su potrebu da se osigura dostupnost hrane u zemlji, nakon što je globalna inflacija porasla na rekordne vrijednosti nakon rata.
'S obzirom na to da su cijene hrane već bile visoke zbog poremećaja lanaca opskrbe povezanih s covidom i prinosa zbog suše prošle godine, ruska invazija došla je u loše vrijeme za globalna tržišta hrane', naveo je u izvještaju za april IFPRI.
Globalna prehrambena kriza
Ukrajina nije mogla izvoziti žitarice, gnojiva i biljno ulje, a rat koji traje uništava usjeve i onemogućava sezonu sadnje. Vlada je optužila Rusiju da je ukrala nekoliko stotina hiljada tona žitarica i preprodala ih, no na upit o tim navodima CNBC od ruskog ministarstva vanjskih poslova nije dobio odgovor.
Rusija i Ukrajina među prvih su pet svjetskih izvoznika mnogih važnih žitarica i uljarica, kao što su ječam, suncokret i suncokretovo ulje, ali i kukuruz, kako navode iz IFPRI-ja.
Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju sa sjedištem u Washingtonu ustvrdio je u nedavnom izvještaju da je rat u Ukrajini pogoršao globalnu prehrambenu krizu jer Rusija blokira izvoz ključnih gnojiva potrebnih poljoprivrednicima, a uloga Ukrajine kao žitnice za Afriku i Bliski istok je uništena.
Iz Financial Timesa doznali su da je tokom vikenda grupa G7, koja okuplja sedam vodećih ekonomskih država, izdala upozorenje o riziku od svjetske krize gladi ako Rusija ne ukine blokadu izvoza ukrajinskog žita, trenutno zaglavljenog u ukrajinskim lukama.
