Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za predsjednika Republike Hrvatske Dragan Primorac u ponedjeljak navečer je pred punom dvoranom Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače predstavio svoj program, naglasivši kako će mu Hrvati u Bosni i Hercegovini biti jedan od glavnih prioriteta ''kada postane novim predsjednikom RH''.
Dobrodošlicu i podršku Draganu Primorcu iskazao je predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović, koji se u svom govoru osvrnuo na protekle izbore u Republici Hrvatskoj, zatim na europske izbore i na ove predsjedničke koji slijede u Hrvatskoj.
- Da nije bilo Vlade RH i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića teško da bismo se mi mogli nositi sa svim izazovima koji stoje ispred nas, a njih je bezbroj i to ne samo u političkom smislu nego i kad su u pitanju europske integracije, sigurnosna politika i stabilnost BiH, i sve institucije hrvatskog naroda kroz koje baštinimo svoju kulturu i identitet, ali i kroz sve ono što gospodarski gradimo da bi ljudi u ovim krajevima mogli živjeti – kazao je Čović.
U svom govoru Čović se dotaknuo južne plinske interkonekcije kazavši kako su prije godinu dana ustvrdili kako je to strateški projekt kojim će upravljati Hrvati.
- Tko misli da može strateške projekte hrvatskog naroda i strateške projekte BiH, gdje su tri naroda, definirati u okviru dva naroda, jasno je da pokušava napraviti štetu BiH, projektu koji zagovara i tek onda hrvatskom narodu - poručio je Čović
Kazao je kako postoje predstavnici ove zemlje i naroda, jedni koji bi unitarizirali prostor BiH i drugi koji bi, osjećajući tu unitarizaciju, se izdvojili izvan okvira BiH.
- Na nama je jedan ogroman zadatak, težak zadatak da kao malobrojni pokušamo uvezati, neki bi rekli, ono nemoguće. Koliko je teško vidjelo se ovih dana u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, u Vijeću ministara (…) Dovoljno je da netko da neki mig izvana i da sve ono što smo gradili mjesecima i godinama na neki način propadne – ocijenio je Čović.
Čović je u svom govoru podsjetio kako je Vlada RH kroz različite projekte zadnjih 9 godina uložila oko 400 milijuna eura. Kazao je kako današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo Hrvata BiH kao i da Hrvata u BiH ne bi bilo da nije bilo Republike Hrvatske.
- To je zajedništvo i ono moramo i dalje graditi i to je ono za što se zajednički moramo zalagati - poručio je Čović.
Čović je zatim Dragana Primorca najavio kao profesora, znanstvenika, menadžera, političara, ali i kao budućeg predsjednika.
- Moramo svi razumjeti kako je važno vrijeme koje dolazi i koliko je bitno da imamo sklad po pitanju politike u Hrvatskoj, na koji se onda mi možemo osloniti. Vjerujem da ćemo imati odgovor kao što smo imali na prethodna tri pobjednička izborna ciklusa u ovoj godini, da postotak bude iznad 80 posto i da se podrži predstavnik HDZ-a za predsjednika RH. Uvjeren sam da imamo najboljeg kandidata – mišljenja je Čović.
Primorac je nakon gromoglasnog pljeska iskazao zahvalu na ogromnoj podršci.
- Nema grada u BiH koji nisam obišao, danas mi rekoše, da dok sam bio profesor i ministar, kako sam oko 340 puta prešao granicu i bio sa svojim narodom u BiH te participirao u ogromnom broju projekata – počeo je svoj govor Primorac dodavši kako će Hrvati u BiH biti „uvijek predmet njegovog interesa, i kao ministra, i kao profesora, i sutra kao hrvatskog predsjednika.“
Kazao je kako su Hrvati u BiH faktor stabilnosti, ali da budućnost Hrvata u BiH itekako ovisi o tome što čini Hrvatska.
- Hrvatska je davno odabrala put izvrsnosti, članica je EU, NATO-a, korak pred ulazak u OECD. Time Hrvatska zatvara sve svoje procese koje su generacije sanjale stoljeće, ali Hrvatska nikada neće biti ispunjena i sretan i zadovoljna dok svaki Hrvat, gdje god on živio, ne bude sretan i ispunjen. Moja poruka iz Mostara je večeras jasna: Kao sljedeći hrvatski predsjednik, u veljači 2025. godine, jedan od ključnih prioriteta moga rada i djelovanja će biti Hrvati iz BiH, i Hrvati gdje god živjeli – istaknuo je Primorac.
Podsjetio je i na svoje djelovanje kao ministar znanosti, obrazovanja i športa RH u razdoblju od 2003. do 2009., gdje se dogodilo da je Hrvatska učinila ogroman korak naprijed u obrazovanju, od osnivanja novih sveučilišta, državne mature i povratka znanstvenika. Naglasio je i tadašnju podršku radu Sveučilišta u Mostaru na koju je, kako kaže, posebno poseban.
- Ponosan sam na svaki uspjeh Mostara i Hrvata u BiH. Godine 2010. naslovnica američkog „Newsweeka“ se osvrnula na jedan fenomen o kojemu je pričala čitava Amerika, jedna mala Hrvatska, u sedam godina moga mandata, je glede kvalitete obrazovanja ispred 12 država članica G20 skupine. To je Hrvatska koju sam sanjao, to je Hrvatska kakvu danas imamo i takvu želim Hrvatsku vidjeti i u budućnosti, ali da te standarde imaju i Hrvati u BiH – izjavio je HDZ-ov kandidat za predsjednika Hrvatske.
Također, dodao je kako će Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u BiH zajedno graditi budućnost.
- Kad govorim o Hrvatima u BiH, nedvojbeno je da će Hrvatska učiniti sve da otvori put ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Osobno ću učiniti sve da Hrvati kao ključni čimbenik i kao narod imaju sva prava i obaveze i zastupljenost u svim tijelima BiH (…) Kroz razne projekte ovdje se uložilo više od 400 milijuna eura, ali to nije pomoć Hrvatske, već vraćanje duga za Hrvate u BiH koji su sve ove godine sve činili za Hrvatsku – rekao je Primorac.
Dragan Primorac iz Mostara je poslao poruke i aktualnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji u predsjedničku utrku ulazi za svoj drugi mandat.
- Svoju domovinu vidim kao državu gdje nema podjela, a predsjednik u odlasku Milanović živi na podjelama, živi na vraćanju Hrvatske u prošlost i on dijeli Hrvate. Naši saveznici u NATO-u su duboko zabrinuti jer imamo čovjeka koji Hrvatsku pozicionira prema istoku, a podsjetit ću vas da kao predsjednika imamo čovjeka koji je rekao da je Hrvatska „slučajna država“, čovjeka koji je rekao da je Hrvatska napravila agresiju na BiH, čovjeka koji vrijeđa i čovjeka kojega mnogi zaobilaze i ne žele se s njim sastati jer misle da će ih izvrijeđati. Iz Mostara mu poručujem da je u veljači 2025. godine on prošlost Republike Hrvatske – naglasio je Primorac.
Poručio je kako hrvatski predsjednik mora biti faktor koji ujedinjuje, čovjek koji ne vrijeđa i čovjek koji ne trguje na račun svog naroda i čovjek na kojega će hrvatski narod biti ponosan. Okupljene je podsjetio kako je Zoran Milanović, kao čelnik oporbe i kao kasniji predsjednik Vlade RH, zagovarao da se broj saborskih mjesta za Hrvate izvan RH smanji s pet na tri mjesta i da je nakon toga limitirao broj mjesta gdje Hrvati u inozemstvu mogu glasovati.
- Uspio je napraviti nemoguće, ukrao je ustavno pravo brojnim Hrvatima diljem svijeta i to je još jedan razlog zašto mora otići. Predsjednik treba poštivati Ustav, on nije predsjednik svih hrvatskih građana. Nedavno je pokazao da pripada samo jednoj političkoj opciji kada je prekršio Ustav i stao na čelo SDP-a, ali se nije usudio povesti tu stranku na parlamentarne izbore. Podsjetiti ću vas i da je ranije dao podršku Željku Komšiću, a i to je jedan od razloga zašto on ne može biti predsjednik svih Hrvata – smatra Primorac.
Na kraju je izjavio da BiH nema iskrenijeg partnera od Hrvatske.
- Ne postoji politička opcija na ovim prostorima koja može, kada smo zajedno, pobijediti HDZ. Idemo pokazati tu snagu tijekom izbora, a onda se vraćam u Mostar zajedno s vama proslaviti pobjedu. Kao budući hrvatski predsjednik iskoristiti ću svoja brojna poznanstva, s američkim predsjednicima, predsjednicima Izraela, premijerom Indije, čelnicima nizom drugih država, da sve one bitne stvari za Hrvate u Hrvatskoj, BiH i ostalim državama budu rješavane na mjestima gdje se donose prave odluke – zaključio je Primorac.
Kao još jedan od bitnih tačaka njegovog programa predstavljeni su borba protiv korupcije, ostanak mladih u Hrvatskoj, razvoj inovacija i tehnologija, razvoj medicine i ostalo.
Inače, tokom današnjeg posjeta Hercegovini Primorac je otvorio Dom kulture u Donjoj Blatnici kod Čitluka, dok je u Mostaru obišao gradilište Hrvatskog narodnog kazališta, susreo se s mjesnim biskupom mons. Petrom Palićem, gradonačelnikom Mariom Kordićem te predstavnicima Sveučilišta u Mostaru i Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.
