pokazalo istraživanje

Pripazite na pripremu hrane: Hemikalija u omiljenom doručku koja može izazvati moždani udar

Koliko šećera doručak na stolu jaja kroasan pahuljice sok

Ona nastaje kada se škrobna hrana zagrijava, na primjer tokom pečenja i prženja.

Nekoliko omiljenih porodičnih namirnica za doručak mogu biti opasne po zdravlje. Na to su upozorili naučnici te su objasnili da hemikalija, koja se oslobađa tokom procesa kuhanja, može povećati rizik od srčanog i moždanog udara za 60 posto. Nazvana akrilamid, ova tvar nastaje kada se škrobna hrana poput kruha, krompira i kafe zagrijava, na primjer tokom pečenja i prženja, piše Daily Mail.

Akrilamid je prisutan u izgorjelim ugljikohidratima, poput tostiranog hljeba, koji nastaju reakcijom između prirodnih šećera i topline, što uzrokuje tamnjenje. Također se može pronaći u hrani koja nastaje tokom industrijskog kuhanja, poput ultra-prerađene hrane, kao i u cigaretama i nekim kozmetičkim proizvodima. Zabrinutost da akrilamid u hrani može potaknuti reakcije u tijelu koje bi mogle uzrokovati rak kruži godinama, ali je sada tim španskih stručnjaka otkrio još jedan mogući rizik od konzumacije akrilamida, a to su kardiovaskularne bolesti.

Istraživači, koji su svoja otkrića objavili u časopisu Nutrients, proučili su desetke studija iz 2007. godine, u kojima je sudjelovalo više od 100 hiljada pojedinaca. Otkrili su da je veći unos akrilamida povezan i s većim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih hitnih medicinskih stanja poput srčanog i moždanog udara, kao i sa smrću od ovih stanja. Istraživači s više univerziteta i zdravstvenih tijela referirali su se na studije koje su pokazale da su ekstremne razine akrilamida povezane s 84 posto povećanim rizikom od kardiovaskularne smrti kod ranjivih ljudi, poput onih s rizikom od dijabetesa tipa 2. Rečeno je da visoka izloženost akrilamidu putem prehrane povećava rizik od kardiovaskularne smrti između trećine i dvije trećine.

Također su se pozvali na jednu kinesku studiju koja je pokazala da su ljudi s višim razinama izloženosti akrilamidu imali između 47 i 67 posto veće šanse da obole od kardiovaskularnih bolesti u sljedećem desetljeću. U svim studijama prosječna razina akrilamida u prehrani kretala se od 32,6 do 57 mikrograma dnevno. Smatra se da sadržaj akrilamida u prosječnoj kriški tosta iznosi otprilike 4,8 mikrograma po kriški, a taj se sadržaj udvostručuje kada se kriška tostira, objasnio je profesor Oliver Jones, stručnjak za hemiju sa Univerziteta RMIT u Melbourneu.

Španski naučnici izjavili su da iako nije jasno kako tačno akrilamid šteti kardiovaskularnom zdravlju, laboratorijski testovi sugeriraju potencijalne mehanizme. Jedna je teorija da tvar potiče nakupljanje masti u tjelesnim tkivima, kao i povećanje upale, što bi moglo doprinijeti prethodnicima kardiovaskularnih problema poput pretilosti. Dodali su da su daljnja istraživanja potencijalnih implikacija akrilamida na zdravlje srca ključna s obzirom na visoku izloženost u svakodnevnom životu. "To je sveprisutni zagađivač obrade hrane kojemu je cijela populacija nenamjerno izložena tijekom života. Izloženost akrilamidu ne dolazi samo od ultra-prerađene hrane, već i od hrane kuhane kod kuće i hrane u restoranima, čak i kada se koriste nove metode kuhanja kao što je prženje na vrućem zraku," napisali su istraživači.

Smatraju da je pronalaženje načina za smanjenje proizvodnje i potrošnje akrilamida jedno je od najvažnijih područja istraživanja u prehrambenoj industriji te su rekli da je to kritično s obzirom na opći nedostatak svijesti o akrilamidu među općom populacijom. "Stanovništvo uglavnom nije svjesno proizvodnje akrilamida u domaćoj hrani i njegove prisutnosti u njihovoj svakodnevnoj prehrani. Štoviše, zapečena hrana se pogrešno doživljava kao privlačnija i ukusnija", objasnili su. Problem je i u povećanoj konzumaciji ultra-prerađene hrane, posebno među adolescentima. Međutim, neki naučnici osporavaju kvalitetu dokaza.

Ovo su prvi znakovi Alzheimerove bolesti na koje bi svi trebali pripaziti

Prema Davidu Spiegelhalteru, profesoru statistike na Univerzitetu Cambridge, osoba bi trebala pojesti 160 zagorenih kriški tosta dnevno da bi to imalo zabrinjavajući učinak. Bez obzira na to, zdravstvene službe poput NHS-a objavile su savjete o tome kako ljudi mogu smanjiti svoju izloženost akrilamidu. To uključuje cilj da se prilikom pečenja, tostiranja ili prženja škrobne hrane postigne samo "zlatnožuta boja" umjesto smeđe. Zdravstvene vlasti također ističu općenite prehrambene savjete da jedete mnogo svježeg voća i povrća i da dajete prednost zdravijim metodama kuhanja kao što su kuhanje na pari što će također smanjiti izloženost akrilamidu.