uz palestinske zastave

Privremeno prekinuta sjednica parlamenta Slovenije: Demonstranti skandiranjem tražili sankcije protiv Izraela

Predsjednica Državnog zbora Urška Klakočar Zupančič prekinula je sjednicu, dok je zaštitarska služba udaljila demonstrante
Foto: Twitter

Redovna sjednica Državnog zbora (parlamenta) Slovenije koja zasjeda u Ljubljani je na početku prekinuta povicima dijela demonstranata s palestinskim zastavama na balkonu velike dvorane.

Nekoliko minuta nakon početka sjednice demonstranti su počeli skandirati: "Sankcije protiv Izraela."

Predsjednica Državnog zbora Urška Klakočar Zupančič prekinula je sjednicu, dok je zaštitarska služba udaljila demonstrante.

Zastupnica SDS-a Jelka Godec u nastavku redovne sjednice, koja je započela danas u podne, upitala je predsjednicu Državnog zbora ko je pozvao demonstrante na balkon velike dvorane i kako će osigurati da se to više ne dogodi.

"Posljednji put ste rekli da se vodi računa o sigurnosti zastupnika. Očito nije", rekla je Godec.

Klakočar Zupančič rekla je da su prisutni demonstranti najavljeni kao pojedinci koji će pratiti sjednicu.

"Imamo otvorene sjednice, svako ih može pratiti na balkonu, ali moraju poštovati kućni red", pojasnila je.

Inače, zastupnici Državnog zbora na današnjoj sjednici će slovenskom premijeru Robertu Golobu postavljati pitanja o azilima, mjerama za ograničavanje podmićivanja i procesuiranja korupcije, bankarskog i privrednog kriminala.

Zastupnik SDS-a Andrej Kosi premijeru je postavio pitanje u vezi s odlukom Vlade o izgradnji centara za azilante u Središču na Dravi i Obrežju.

Kosi je rekao da su te dvije lokacije neprikladne i da se tome protive i rukovodstvo dviju općina i njihovo stanovništvo. Zanimalo ga je zašto je odluka donesena bez konzultacija s lokalnim zajednicama i namjerava li je Vlada ukinuti.

Golob je ponovno istaknuo kako tema ilegalnih migracija potresa cijelu Evropu i ne događa se samo u Sloveniji.

Trenutno dolaze uglavnom ljudi iz Sirije i Afganistana, a nema naznaka da će se taj "problem riješiti sam od sebe pred slovenskom granicom", rekao je i dodao: "Na svakom Evropskom vijeću čelnici zemalja EU-a raspravljaju o tome da to možemo učiniti samo koordiniranim djelovanjem, ublažimo tijek ilegalne migracije".

Golob je ponovno pojasnio da se Slovenija geografski nalazi na jednoj od ključnih migracijskih ruta, južnobalkanskoj. Od 300.000 ilegalnih migranata koji su prošle godine ušli u EU, oko 60.000 ih je prešlo preko Slovenije.

"Znamo da će se ti tokovi nastaviti, jer žarišta diljem svijeta nažalost ne jenjavaju, čak je i ovaj današnji prostest dokaz da se žarišta u najboljem slučaju dodatno rasplamsavaju", komentirao je Golob protest demonstranata kao podršku Palestini koji su bili na balkonu na početku sjednice razvili palestinske zastave, a njihovo skandiranje prekinulo zasjedanje.

Prema Golobovim riječima, Slovenija je svjesna svoje uloge u migracijskom koridoru, a njezina je zadaća osigurati da se migracije odvijaju sa što manjim utjecajem na lokalno stanovništvo.

Kako je pojasnio, u tu je svrhu prošle godine uveden nadzor granice s Hrvatskom i Mađarskom. Pooštrili su policijski nadzor i u općini Brežice, jer je ove godine 82,4 posto svih migranata ušlo u Sloveniju upravo u ovoj općini.

Policija migrante presreće odmah nakon prelaska granice, što, kaže Golob, ranije nije bio slučaj. Potom ih odvode u policijsku postaju u Brežicama, gdje ih prihvate i evidentiraju. Nakon uspostave centra na Obrežju više ne bi bio potreban prijevoz migranata do policijske postaje u središtu Brežica.

"Odabir dviju lokacija uvjetovan je dvama faktorima koje je predložila policija", navodi Golob.

Prvi kriterij policije bila je lokacija, predložili su da se centar uspostavi što bliže mjestu gdje se presretnu pridošlice. Drugi kriterij za odabir lokacije bilo je državno vlasništvo nad teritorijem na kojem se može razvijati dodatne kapacitete.

Golob je dodao da imamo četiri centra za azil, čiji kapaciteti trenutno nisu opterećeni, ali se situacija mijenja u ljetnim mjesecima, kada su migracije veće.

"Tada su prenatrpani postojeći domovi za azilante, tada se javlja potreba za privremenim, prelaznim smještajem. To je svrha ove dvije lokacije, da budemo spremni ako zatreba", pojasnio je.