U tijelima Evropske unije pripremljen je i posljednji tekst nacrta zaključaka koje će lideri 27 država članica usvojiti na sastanku Evropskog vijeća u četvrtak i petak u Briselu. Jutarnji list imao je uvid u taj dokument u kojem stoji da će se Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata za članstvo u EU.
"Evropsko vijeće priznaje evropsku perspektivu za Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju. Budućnost tih država i njihovih građana je unutar Evropske unije. Evropsko vijeće je odlučilo dodijeliti status zemlje kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji", stoji u nacrtu zaključaka.
Tako će lideri EU prihvatiti preporuku koju je prije sedmicu dala Evropska komisija.
Iako su se spominjale razne ideje, čini se da Evropsko vijeće neće biti u stanju usvojiti nikakvu konkretnu odluku za zemlje Zapadnog Balkana. Za njih će, kako je rekao jedan visokorangirani diplomata EU, biti samo "lijepih riječi".
Evropska komisija protivi se davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini, iako se pojavila i ta ideja. Naime, Komisija je davno BiH postavila 14 uvjeta za stjecanje statusa kandidata, no ta zemlja nije ispunila nijedan. Ako bi joj se sada dodijelio status kandidata, to bi značilo da se u potpunosti odustaje od svih postavljenih uvjeta. Dok Ukrajina i Moldavija dobivaju status kandidata samo tri mjeseca od predaje aplikacije za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina se tome nije niti približila čak ni šest godina od predaje aplikacije.
No, i za BiH postoji paragraf u nacrtu zaključaka, a na inicijativu Hrvatske uključen je i zahtjev o izbornim i ustavnim reformama, čega u prijašnjim varijantama nije bilo.
"Evropsko vijeće pozdravlja politički dogovor lidera Bosne i Hercegovine postignut 12. juna 2022. u Briselu, koji je potreban za stabilnost i potpuno funkcioniranje zemlje kako bi se odgovorilo na težnje njenih građana. Političke lidere u Bosni i Hercegovini poziva da brzo ispune obaveze iz sporazuma i finaliziraju ustavnu i izbornu reformu, što bi zemlji omogućilo odlučni napredak na evropskom putu, u skladu s prioritetima koje je postavila Evropska komisija u svom mišljenju kako bi dobila status kandidata", piše u nacrtu.
U vezi sa Zapadnim Balkanom, ovaj se put spominje i nedvosmislena privrženost evropskoj perspektivi članstva država regije, nešto što već godinama nije tako jasno stajalo u dokumentima Evropske unije.
"Evropsko vijeće izražava punu nedvosmislenu privrženost perspektivi članstva u EU za Zapadni Balkan i poziva na ubrzanje pristupnog procesa", stoji, između ostalog, u tekstu nacrta zaključaka.
Najveći je haos, pak, oko otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje su odavno ispunile uvjete. Njihov primjer dokazuje suprotno od onoga što govori EU - da nema nikakve "nedvosmislene privrženosti EU", nego da je na djelu blokada procesa. Zato su lideri Albanije i Makedonije najavili bojkot samita EU - Zapadni Balkan, koji se održava u četvrtak ujutro.
Tom bi bojkotu, ako ga bude, pridružio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali, kako kažu neki diplomati u EU, zbog drugih motiva - zato što će se od njega tražiti da uvede sankcije Rusiji i normalizira odnose s Kosovom.