Prošle sedmice predsjednik Biden upozorio je da će se Rusija suočiti sa sankcijama kakve još nisu viđene ukoliko napadne Ukrajinu. Moskva je u više navrata demantirala bilo kakvu namjeru da to učini, optužujući Zapad da raspiruje "rusku prijetnju" kako bi opravdao širenje NATO-a, i nazivajući te tvrdnje pokrićem za vlastite planove Kijeva da rat u Donbasu riješi silom, piše Sputnik.
Sjedinjene Države razmišljaju o paketu dodatnih sankcija Rusiji u slučaju eskalacije oko Ukrajine, izvještava Bild.
Paket sankcija je navodno u Berlinu predstavio državni sekretar Antony Blinken, koji je prošlog četvrtka posjetio njemačku prijestolnicu na sastancima sa svojim njemačkim kolegom, a razvio ga je William Burns, šef CIA-e koji je bio američki ambasador u Rusiji između 2005. i 2008. godine.
Prema njemačkom listu, nove sankcije bi bile usmjerene na rusku robu i izvoz oružja, a očekuje se da će ukupna ekonomska šteta od sankcija dosegnuti do 50 milijardi dolara. Diplomatski kontakti također bi bili smanjeni kao dio sankcija.
"SAD i Zapad… žele naštetiti poziciji Rusije kao najvećeg svjetskog dobavljača sirovina", zaključuje Bild.
Prema Bildovim izvorima, Blinken je američkim saveznicima "razjasnio" plan sankcija, sa ograničenjima usmjerenim na "blokiranje ruskih trgovačkih ruta diljem svijeta", "blokiranje puteva opskrbe" koje koristi Moskva i osiguravanje "naglog smanjenja osoblja ruskih ambasada u zapadnim zemljama."
Njemački čelnici navodno pozivaju na manje tvrdolinijaški pristup, uvjeravajući Washington da se plin neće pumpati kroz novi plinovod Sjeverni tok 2 ako bi situacija u Ukrajini eskalirala, ali isključujući potpuno otkazivanje energetskog projekta, kako to zahtijevaju neki američki zakonodavci.
Sankcije usmjerene na ruske 'strateške ambicije'
U povezanom razvoju događaja, neimenovani američki dužnosnik rekao je novinarima u utorak da bi ruska "invazija" na Ukrajinu rezultirala ograničenjima prodaje američke visokotehnološke robe korištenjem kontrole izvoza. Sankcije bi također bile usmjerene na ruski odbrambeni sektor, avioindustriju, umjetnu inteligenciju i tehnologiju kvantnog računanja te druge tehnologije koje pridonose "ruskim strateškim ambicijama", rekao je dužnosnik na telefonskom brifingu.
Novi detalji o potencijalnim sankcijama slijede prošlosedmično upozorenje predsjednika Joea Bidena da će njegov ruski kolega Vladimir Putin vidjeti sankcije "kakve dosad nisu viđene" ako napetosti eskaliraju oko Ukrajine. Biden je naglasio da će Rusija biti prisiljena snositi posljedice ako izvrši invaziju na Ukrajinu.
Nakon Bidenove primjedbe uslijedilo je uvođenje zakona u Kongres od strane republikanskog predstavnika Jima Banksa kojim se cilja direktno na Sjeverni tok 2 i organizacije povezane s projektom, te preporučuje zabranu kupnje ruskog državnog duga od strane američkih osoba i entiteta. Prijedlog zakona također želi da se Rusija proglasi "državnim sponzorom terorizma" i da se snage u Donbasu koje "podržava Rusija" navedu kao "teroriste". Konačno, zakon bi, ako bude usvojen, zahtijevao da Washington prekine svoj dijalog o kibernetičkoj sigurnosti s Moskvom i ograniči pregovore o strateškoj stabilnosti dok Rusija ne okonča svoju "okupaciju" Krima.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova osudila je u ponedjeljak ponašanje Zapada u vezi s krizom u Ukrajini, optužujući SAD i njihove saveznike da koriste Kijev kao alat za promociju vlastitih interesa u istočnoj Europi i za destabilizaciju situacije dok "beskrajno optužuju" Rusiju.
Zapadu je, rekla je Zakharova, potreban izgovor da stalno opravdava antiruske sankcije, te je u tu svrhu iskoristio Ukrajinu. Ukrajinska kriza započela je u februaru 2014., kada su snage koje podržavaju SAD i Europska unija rušile demokratski izabranu Janukovičevu vladu u državnom udaru nakon što se pokušala odmaknuti od evropskih integracija u korist Euroazijske ekonomske unije predvođene Rusijom. Državni udar potaknuo je vlasti na Krimu da organiziraju referendum za odvajanje od Ukrajine i ponovno priključenje Rusiji te je izazvao građanski rat u ukrajinskoj regiji Donbas nakon što je Kijev poslao trupe da silom pokušaju slomiti lokalne separatističke snage. Zapad je za krizu okrivio Moskvu.
U proljeće 2021., a zatim ponovno u jesen i zimu 2021.-2022., zapadni dužnosnici optužili su Rusiju za gomilanje trupa na granici s Ukrajinom, navodno u pripremi za invaziju. Rusija je odbacila te tvrdnje i upozorila da Zapad možda umjetno podiže napetosti u Kijevu kako bi pokušao silom riješiti sukob u Donbasu.
