'Koriste trenutni konflikt'

Prof. Maksić za Raport: Komšije pokušavaju predstaviti BiH kao nestabilno područje i potencijalno leglo radikalizma

Ističe da nema saznanja niti očekivanja da bi ova sada situacija mogla pokrenuti neki novi talas migranata
Foto: Source.ba

Adis Maksić, ugledni profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch za Raport je komentarisao aktuelna dešavanja na Bliskom istoku, mogućnost prelijevanja sukoba na evropsko tlo, kao i strah od terorizma u Evropi i mjere koje pojedine države poduzimaju.

"Ovo je jedan od centralnih vjerskih konflikata zato što su solidarnosti po pitanju Izraela i Palestine globalne. Muslimani u Evropi suzbijaju redove i solidarnosti s Plaestinom je sve više, a s obzirom na pomoć koju Zapad daje Izraelu, to znači da jača ogorčenost prema zapadnim vladama. U tom kontekstu bih gledao bilo kakvo ugrožavanje sigurnosne situacije u Evropi, sam ambijent koji se stvara je dovoljan da se briga o tom pitanju digne na neki viši nivo", smatra profesor Maksić.

Strah u Evropi

Na pitanje zašto se strah od prelijevanja sukoba i terorizma uvukao baš sad u Evropu, profesor kaže:

"Sama činjenica da širom Evrope u raznim zemljama imamo milione ljudi koji imaju simpatije prema Palestini i koji su trenutno ogorčeni politikama Zapada, a ima i određenih radikalnih elemenata među tim ljudima, kao i ćelija koje su potencijalno terorističke iz perspektive tih zapadnoevropskih vlada… same te činjenice su dovoljne.

Ovaj konflikt je jedan od centralnih globalnih konflikata u smislu da je to, gledajući na karti jedno vrlo malo područje, ali zemljotres koji taj konflikt može da proizvede je puno širi od tog jednog malog lokaliteta, upravo zbog tih simpatija prema jednima ili drugima i prema politici samog Zapada. Ovaj sukob je globalno gledajući, ozbiljniji za razliku od npr. Nagorno-Karabaha koji je lokalni ili maksimalno regionalni konflikt koji nema taj potencijal", stava je profesor.

Ističe da ono što sad vidimo je jedna bezuslovna podrška Izraelu od strane SAD koja je tradicionalno nastavljena sa Bidenovom politikom, a što izaziva novi nivo bijesa prema Americi, Zapadu generalno i što bi moglo da proizvede simpatije prema Rusiji ili bilo kome ko je alternativa Zapadu.

Što se tiče daljeg ishoda ovog sukoba, profesor ističe da je neophodno prvo odvojiti Hamas od Palestinaca.

Hamas je spreman za kopnenu ofanzivu

"Hamas je jedna organizacija koja je radikalna i koja je u svom ovom konfliktu očvrsnula da može da podnese mnogo toga. Imaju te podzemne tunele i mislim da će biti jako spremni za ovu kopnenu ofanzivu koja slijedi. U konačnici, oni se ne mogu oduprijeti - ali to ne znači da se neće boriti dokle god mogu, a ishod je veliki broj žrtava i na jednoj i na drugoj strani, pogotovo civilnih i možemo očekivati to da će Izrael postići svoj cilj u Gazi - a to je smanjivanje Gaze, odnosno sjeckanje u manje enklava poput situacije koju imamo na Zapadnoj Obali.

Izrael se također nalazi u veoma teškoj situaciji zato što moraju čizmom - nema drugog načina, ući u Gazu, a tu će ih dočekati veliki otpor i cijena koju će platiti će biti visoka, ali mislim da neće ići nazad. To je neki pravac događaja koji sada mogu da vidim", kaže profesor.

Ističe da su šanse da se u sukob uključe druge zemlje poput Egipta i Jordana trenutno nikakve. Stava je i da je Liban također slaba država, da im je vojska slabija od Hezbollaha te da ih ne bi nešto posebno ni računao.

Kako će se ponašati Hezbollah?

"Sponzori Hezbollaha su u Iranu, mislim da događaji nekad znaju da povedu stvari u nekom pravcu bez neke posebne namjere jednih ili drugih, jer trenutno ni Americi ni Iranu nije stalo da uđu u direktan sukob. Amerika već ima rat u Ukrajini i trenutno joj ne odgovara otvaranje tog još jednog fronta, kao ni Izraelu, a s druge strane ni Iranu pošto još uvijek nema tu moć koja bi mogla da parira Zapadu.

Iz tih kalkulacija mislim da će pokušati da izbjegnu direktan konflikt, ali šta će se desiti ako Izraelci uđu u Gazu, a ući će, a Hezbollah je već obećao da će otvoriti drugi front, do koje mjere to može eskalirati - to je ono što sam rekao da događaji mogu sami odvesti stvari u svom pravcu", priča nam profesor Maksić.

Prijetnja po BiH od ovog konflikta

Ističe da nema saznanja niti očekivanja da bi ova sada situacija mogla pokrenuti neki novi talas migranata.

Podsjetimo, ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović rekao je da Frontex (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu) treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata te da ima zemalja iz kojih se bez viza može doći avionom u Sarajevo, nakon čega ti ljudi postaju migranti i pokušavaju ilegalno ući na teritorij EU.

"Te izjave koje dolaze iz komšiluka treba uvijek uzeti s rezervom u smislu da je to potencijalno korištenje ovog konflikta da interpretiraju Bosnu i Hercegovinu kao neko nestabilno područje, neko potencijalno leglo terorizma, islamskog radikalizma. Da neku konkretnu prijetnju iz ovog konflikta vidim po pitanju novog vala izbjeglica/migranata - ne vidim!", zaključio je profesor Adis Maksić u razgovoru za Raport.