Stručnjak za međunarodno pravo i ljudska prava sa kanadskog Univerziteta Manitoba dr. Kjell Anderson smatra da je odluka Međunarodnog krivičnog suda (ICC) o hapšenju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta "važan korak".
Anderson je u razgovoru za agenciju Anadolu istakao da je ICC bio izložen intenzivnom političkom pritisku, uključujući intervenciju i zastrašivanje od strane izraelskih vlasti, tokom šest mjeseci prije samog donošenja odluke.
Istakao je da sudska odluka još jednom pokazuje činjenicu da "niko nije iznad zakona".
"Po mom mišljenju, Sud je napravio važan korak, dokazavši da nije važno da li ste šef države ili imate moćne političke saveznike i da možete odgovarati za počinjene zločine", rekao je Anderson.
Naglasio je da su pritisci na ICC u proteklom periodu bili politički, a ne pravni.
"Bilo je previše pritiska na sud da ne poduzima ništa", kazao je ovaj stručnjak za međunarodno pravo, dodajući da "ICC općenito ne podiže optužbe protiv ljudi koji su saveznici Sjedinjenih Američkih Država (SAD)".
"Ovo je bila teška situacija i bilo je neizbježno da će se Sud suočiti sa snažnim protivljenjem po ovom pitanju, ali je ipak izdao naloge za hapšenje. Mislim da ovo pokazuje da je Sud nezavisan i spreman da donosi teške odluke uprkos političkom protivljenju", rekao je Anderson.
Prigovor Izraela
Prema njegovom mišljenju, malo je vjerovatno da će prigovor Izraela biti prihvaćen samo zato što Tel Aviv nije potpisnik Rimskog statuta prema kojem je formiran ICC.
"Nadležnost suda zavisi od toga gdje su zločini počinjeni, baš kao u slučaju Ukrajine i Rusije", kazao je Anderson.
Naglasio je da nalog za hapšenje Netanyahua i Gallanta ima značajne političke posljedice koje dodatno izoluju izraelsku vladu na globalnoj sceni.
"Ova odluka dodatno izolira režim u Izraelu i njihova imena su već okaljana kao ratni zločinci. Netanyahu se sada suočava s međunarodnim ograničenjima putovanja i političkim prostor u kojem djeluje značajno je sužen", rekao je ovaj profesor.
Rimski statut
Pojasnio je da sve države koje su potpisnice Rimskog statuta imaju obavezu da sarađuju sa ICC-om i preduzimaju mjere protiv ljudi za kojima su izdati nalozi za hapšenje.
"Ako Netanyahu ili Gallant budu putovali u bilo koju od ovih zemalja (stranke Rimskog statuta), one imaju zakonsku obavezu da ih uhapse, a ako ih ne uhapse, time bi prekršili Rimski statut. To znači da druge države potpisnice imaju mogućnost da poduzmu mjere protiv onih koji se ne pridržavaju naloga za hapšenje", kazao je.
Rimski statut je ugovor kojim je uspostavljen Međunarodni krivični sud (ICC). Usvojen je na diplomatskoj konferenciji u Rimu u Italiju 17. jula 1998. godine, a stupio je na snagu 1. jula 2002. godine. Do oktobra 2024. godine, 125 država su potpisnice Rimskog statuta koji, između ostalog, utvrđuje funkciju Suda, nadležnost i njegovu strukturu.
Istakao je da su stavovi evropskih državama prema nalozima za hapšenje raspisanim protiv Netanyahua i Gallanta i ruskog predsjednika Vladimira Putina dosta različiti.
"Nisu toliko entuzijastični u pogledu sprovođenja odluke kao što su u slučaju Putina. Ovdje je na sceni definitivno pravo licemjerje", dodao je.
Pritisak SAD-a
Naglasio je da pritisak SAD-a može otežati i samu provedbu sudske odluke.
"Najveća poteškoća u ovom slučaju je to što će osoba koja će uhapsiti Netanyahua ili Gallanta biti pod ogromnim pritiskom SAD-a.", rekao je Anderson.
Na kraju je poručio da je moguće da poslije promjene političkih prilika u svijetu, Netanyahu na kraju završi "iza rešetaka" zbog navodnih zločina, nakon sudskog procesa koji bi mogao trajati godinama.
"Stvari se mijenjaju kada izgubiš vlast jer tada postaješ mnogo ranjiviji, i to je ono što se obično dešava. Tako da se ne bih iznenadio da se isto dogodi i Netanyahuu", zaključio je prof. Anderson.
ICC je 21. novembra ove godine izdao naloge za hapšenje Netanyahua i Gallanta zbog zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih u Pojasu Gaze.
