Politika

Profesor međunarodnog prava Neven Anđelić: Schmidt je manje bojažljiv od prethodnika, očekujem reakciju Tužilaštva

Profesor međunarodnog prava na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić za Glas Amerike je komentirao posljednju odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

Visoki predstavnik je svojom odlukom poništio Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska.

Anđelić očekuje reakciju Tužilaštva

Anđelić smatra da bi međunarodna zajednica, s obzirom na složenu političku situaciju u BiH, morala donositi radikalnije odluke te očekuje reakciju Tužilaštva BiH.

"Međunarodna zajednica je rekla da toleriše mnoge stvari od različitih aktera i političkih elita. Kada je došlo do kraja, reagiraju.

Reakcija se može činiti kao relativno blaga s obzirom na radikalne mjere, ali se najavljuju promjene krivičnog zakona.

Možemo očekivati pravne akcije domaćeg tužilaštva ka akterima koji su do sada bili zaštićeni parlamentarnim imunitetima”, smatra professor s Univerziteta u Londonu.

Anđelić navodi da je međunarodna zajednica shvatila da u BiH nema istinske demokratije, već da se političari služe kvazi demokratskim metodama da bi se ostvarili nacionalističke interese.

Bonske ovlasti dugo postoje

„Bonske ovlasti postoje dugo. Koristio ih je i prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko, iako vrlo rijetko. Schmidt ima arsenal mogućnosti, a manje je bojažljiv nego prethodnik.

Zbog trenutnog stanja i složene političke situacije u BiH, mora donositi radikalnije odluke. Kada je tek počela djelovati Daytonska BiH, članovi Predsjedništva su bili uklanjani ako su njihove akcije dovodile državu i institucije u opasnost.

Međunarodna zajednica niz godina tolerira slična ponašanja i nadam se da je tome kraj”, zaključio je Anđelić.

Visoki predstavnik Christian Schmidt, u subotu je, poništio i zakon koje je usvojila NSRS u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika.

Također je donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH kojom će se narušavanje ustavnog poretka tretirati kao krivično djelo.