Nedim Čović, profesor sporta i tjelesnog odgoja, kondicioni trener, urednik znanstvenog časopisa Homonauticus i prije svega toga bh. rekorder na 100 i 200 metara za Raport je govorio o konsekvencama kod profesionalnih sportista prouzrokovanim pandemijom i posebno prekidom sportskih takmičenja u zemljama gdje je tako odlučeno. Jedna od profesija koje su ponajviše pogođene pandemijom je profesionalni sport, a prema njegovim riječi bit će potrebno vrijeme da oni koji se nisu takmičili dosegnu svoju optimalnu formu.
"Kao prvo, podaci koje ću iznijeti su zasnovani na naučnim podacima objavljenim tokom perioda pandemije. Ogromna pauza izazvana globalnom pandemijom značajno je usporila evoluciju sporta i njegov izgled u takmičarskom obliku, naročito u timskim sportovima. Pandemija je poremetila sve važne faktore koji donose sportski uspjeh uključujući trenažni i takmičarski proces koji je prvi put nakon Drugog svjetskog rata zaustavljen. Fiziološko - psihološko - kognitivni adaptacijski efekti treninga i takmičenja se pojavljuju različitom vremenskom dinamikom, nestabilni su i za njih vrijedi pravilo 10.000 sati (najmanje 10.000 radnih sati vrhunskog sportskog treninga).
Kako ti efekti nestaju ključno je za "shvatanje razmjera nastale štete". Svi profesionalni sportisti, bilo da su trenirali individualno ili ne, osjetili su značajan nivo detreninga (djelimični ili kompletan gubitak morfoloških i fizioloških adaptacija nastalih treningom - 10.000 sati). Detrening (posebno kompletni) dovodi do smanjena performansi i povećava rizik nastanka povreda, naročito ako se tokom ponovnog uspotavljanja treninga posao uradi loše."
Koliko je stanje loše zapravo?
"Četiri sedmice detreninga izazivaju značajan pad kardiovaskularnih i neuromuskularnih sposobnosti koji iznosi između 4-14%. Detrening nogometaša u trajanju od 2 sedmice izaziva smanjenje mišićne mase natkoljenice za 5-10%, a tokom 5 sedmica sve funkcije opadaju za 6-14% uz pad eksplozivne sange od oko 42%. Drugo, socijalna izolacija i stilovi ponašanja tokom izolacije su doveli do redukcije dnevne energetske potrošnje, nekompenzatornog unosa energenata, promjene u kvalitetu sna i bioritma, što je posebno opasno po svakog sportistu. Da li je 10% malo ili puno? Jedan jednostavan primjer: pad od 10% performansi kod svjetskog rekordera na 100 m (UB – 9,58 s) znači da bi on trčao 10,53 s što ga čini prosječnim i ispodprosječnim sprinterom (čak sam i ja u tom slučaju brži od njega). Pored toga ostaje pitanje da li bi završio utrku bez povrede. Dakle, pandemija je vjerovatno vrhunske sportiste svela na nivo prosječnih, prosječne na ispodprosječne a mnogima je i skratila karijere."
Na koji se uopće način moglo raditi da bi posljedice bile najbezbolnije?
"Ja mogu reći koje su to smjernice odnosno trenažni minimumi koji su trebali biti realizirani tokom pauze da bi se usporili ili ublažili detrenažni efekti. Provođenje kvalitetnih, naučno zasnovanih, programa treninga snage za prevenciju povreda je bio minimum koji se morao ispoštovati. Čisto sumnjam da je to rađeno, jer je ustanovljeno da čak 83% klubova koji igraju UEFA takmičenja nije provodilo kvalitetne preventivne programe, tako da je kod nas stanje još gore. Stepen pojave i nastanka povreda je narastao za 4% za 1.000 radnih minuta (iznosio je 1,2) po igraču u ekipama koje su počele da igraju. Dakle, gotovo svaki igrač u prosjeku je zbog povrede na hiljadu radnih minuta pauzirao između 12 i 20 minuta, a nakon pandemije izostanak s terena zbog povrede se popeo na 38-52 minuta. Ukoliko nismo provodili preventive programe morali smo raditi visoko intenzivni intervalni trening (tzv. HIIT) 3-5 x sedmično u trajanju od 30 minuta. Treninzi mobilnosti i fleksibilnosti. Hronoishrana, odnosno restrikcija unosa hrane u periodima redovnih predpandemičnih aktivnosti - treninga, naprimjer ne jesti izmeđi 14-17 sati jer tada se obično trenira. Primjena strategija za održavanje normalnog ritma sna (izbjegavanje plavog svjetla, dovoljno dnevno izlaganje suncu, trening u "normalne" sate itd.). Pored toga bilo je potrebno poštovati sve preventivne mjere. Sve ovo je bio minimum."
Koliko će prekidanje prvenstava dodatno pogoršati stvari i koliko će trebati vremena da se igrači vrate u predpandemijsku formu.
"Ostavit će značajan trag sa nemjerljivim posljedicama - to je nehumana pandemija u sportu. U nogometnim ligama analizom i praćenjem sportista iz Wuhana (odakle je krenula pandemija) utvrđeno je da su se pojavile inderektna ispoljavanja smanjene funkcije rada srca kod 17% sportista, a čak njih 7% je imalo upalu srčanog mišića ili manje oštećenje koje je nastalo usljed duge pauze i naglog povratka u trenažni proces. Dakle, fiziološke performanse su značajno opale. Ovo je samo jedan primjer koji se odnosi na zdravlje igrača. Kada je u pitanju nogomet i takmičenje u našoj ligi, sigurno je da će biti potrebno da prođe mnogo vremena, 4-6 mjeseci, da bi se takmičenje u ligama BiH vratilo na nivo od prije recimo godinu dana. Informacije iz Centra za edukaciju trenera NSBiH koje sam dobio od svojih profesora govore da su svi treneri zapazili ogroman pad tehničkih i taktičkih performansi kod svih igrača i da je koncipiranje igre postao veliki problem. Ostaje da vidimo šta će se desiti.
Fizički će nogometaši biti spremni za nekih 7-8 sedmica trenažnog procesa. Tokom priprema dobro bi bilo da se fokusiramo na igranje utakmica. Koliko će to biti moguće to je teško reći. Uglavnom smatram da bi se većina problema mogla izbjeći ukoliko se držimo KISS principa (Keep it simple stupid), ne eksperimentišemo, dobro i temeljetio ispitamo stanje igrača i napravimo kvalitetnu progresiju u opterećenju. Naravno, opet smatram da će nogomet biti potpuno drugačiji u periodu nakon što ponovo krene liga."
Kojim sportistima će biti najteže i kakve bi povrede mogli najčešće očekivati?
"Svima će biti specifično, ne bih rekao teško. Potrebno je biti strpljiv, disciplinovan i vratiti se u rutine prije pandemije. Timski sportovi će imati najviše problema.
A opasnosti su povrede ligamenata i mišića, povrede ahilovih tetiva (smanjena sposbnost za 10% tokom tri mjeseca) i povrede koljena uslijed pada snage mišića natkoljenice."
