Procjena da bi se koronavirus mogao vratiti iduće zime prosječnom čovjeku sluđenom strahom od zaraze i njenih sveobuhvatnih posljedica, frustraciju izolacijom da ne spominjemo, izaziva paniku. Je li moguće da ćemo se, prema nekim pesimistima već ove jeseni, ponovno morati pozatvarati u kuće?
Odgovor na to pitanje dat će nam oni koji ovoga puta neće imati dovoljno sreće da virus izbjegnu, ali će biti dovoljno sretni da ga prebole, jer od njih ćemo, tačnije iz njihove krvi, saznati je li ljudsko tijelo sposobno razviti imunitet na uzročnika Covida-19. Ali i koliko taj imunitet traje.
Kako objašnjava ugledni američki ljekar i profesor s Yalea dr. Nicholas A. Christakis, prema iskustvima iz nekih prošlih pandemija, mogli bismo zaključiti da će u naredne dvije, tri godine čak 40 posto čovječanstva biti izloženo koronavirusu. Neće se svi razboljeti, a od onih koji hoće, veliki dio će se opraviti i steći imunitet.
Koliko će taj imunitet trajati još je teško reći, no prema iskustvu koje imamo s vodenim kozicama i dječijom paralizom, postoje izgledi da bude trajan. Ako je, pak, suditi prema drugim virusnim bolestima, trajat će tek neko vrijeme.
U ovom trenutku nikome nije do nagađanja s tako bitnim pitanjima, no za toačnije odgovore morat ćemo pričekati preciznije testove na koronu.
Američki naučnici vjeruju da je primitivna metoda ključ za liječenje korone: počinje testiranje seruma iz krvi oporavljenih pacijenata
Serološki testovi, za koje se uzorci izvlače iz krvi, mogli bi biti daleko korisniji od postojećih, naglašava ovaj stručnjak (a nije jedini), jer ne samo da mogu dokazati da je bolest nastupila već nakon tri dana od pojave simptoma, nego, umjesto da samo detektiraju je li virus dospio u organizam, utvrđuju postojanje imunološke reakcije na uzročnika Covida-19.
Razvoj takvih testova trebao bi biti nacionalni i internacionalni prioritet, smatra stručnjak, a isto, očito, misle i brojne njegove kolege koje su se bacile na posao. U nizu zaključaka koje su donijeli jedan je, smatra dr. Christakis, posebno zanimljiv: s ovim se virusom do sad nismo sreli pa na njega nemamo prirodni imunitet i to je razlog zašto je ova pandemija koja nas je snašla ovako strašna.
Dok čekamo razvoj boljih testova, s kojima bi mogao doći odgovor na pitanje koliko će imunitet trajati, možemo se tješiti činjenicom da ipak nešto znamo, a to je što se tačno, s aspekta imuniteta, događa u tijelu zaražene osobe u prvih 40 dana od pojave simtoma.
U kratkim crtama, potrebno je između 11 i 14 dana da kod zaraženog nastupi serokonverzija, odnosno da se počnu stvarati antitijela za borbu protiv virusa. Tih je antitijela prije sedmog dana od pojave simptoma jako malo, da bi im broj potom naglo narastao. Istovremeno se obrnuta stvar događa s virusovom RNK, što znači da organizam pobjeđuje i da je na putu oporavka.
Poznavanje ovog mehanizma omogućava nam da ga uporedimo s istim odgovorom organizma zaraženog drugim tipovima koronavirusa, s kojima imamo više iskustva, pa na temelju tih poređenja možemo dobiti odgovor na pitanje o trajanju imuniteta na Covid-19.
Nadu ulijevaju podaci iz 1990., kad je obavljeno ispitivanje nad 15 dobrovoljaca kojima je u nos uštrcan jedan tip koronavirusa. Imunitet im je bio na vrhuncu kroz 15 dana od zaraze, a potrajao je oko godinu. Vjerovali ili ne, devetero od tih ispitanika vratilo se po još jednu rundu virusa. Iako im je tada broj antitijela u organizmu već bio znatno opao, samo ih se šestero zarazilo, a niko od njih nije razvio simptome.
Uz ovu dobru vijest dolazi i jedna loša: činjenica da im je opao broj antitijela znači razočaranje za sve one koji su se mislili jednom vakcinisati protiv korone i biti mirni do kraja života.
Još je jedan bitan razlog za razvoj seroloških testova, primjećuje dr. Christakis. Budu li se masovno primjenjivali, što ovaj stručnjak zdušno zagovara, moći ćemo znati ko je sve prebolio Covid-19 pa više nije u opasnosti od zaraze, bar za vrijeme trajanja ove pandemije.
Kako bi se na ovaj način detektirali i oni u kojih se nisu razvili simptomi, više neće biti potrebe da u kućama sjede ljudi s imunitetom na koronavirus. Takvi bi se mogli vratiti na svoja radna mjesta, što je važno u slučaju ljekara i medicinskog osoblja, no nema sumnje da bi na ovaj način i ekonomija bila manje pogođena.
Kako broj ljudi s imunitetom bude rastao, ne samo da će se život vraćati u normalu, nego će se usporiti brzina širenja virusa, da bi se na kraju ono potpuno zaustavilo. Ne treba ni spominjati da bismo s takvim testovima napokon mogli znati i pravi broj zaraženih, jer bi otkrivali i one koji ne pokazuju simptome.
Dr. Christakis vjeruje da bi sve ovo otvorilo put korištenju seruma iz krvi onih koji su preboljeli Covid-19 za liječenje zaraženih, no napominje da je uz takvu vrstu liječenja vezano još puno otvorenih pitanja.
