Ulaskom u drugu godinu borbe protiv korona virus, Bosna i Hercegovina bilježi strahovit porast broja zaraženih, zbog čega su bolnički kapaciteti pred pucanjem, a nijedan nivo vlasti u zemlji nema konkretne mjere, kako bi se makar pokušalo usporiti širenje virusa. Iako se očekivalo da nakon velikog rasta broja zaraženih posljednjih dana, entitetske vlasti uvedu restriktivnije mjere, to se neće desiti. Posljednjih nekoliko sedmica ponavlja se ista priča, da će se „od sada pooštriti kontrole“, iako se u praksi ništa ne dešava.
Istovremeno, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH odbio je prijedlog Kriznog štaba tog entiteta o proglašenju prirodne nesreće. Vlast Kantona Sarajevo uvodi od večeras (19.03.) mini-lokdaun - zabranu kretanja od 21 do 5 časova, kao i zabranu rada ugostiteljskih objekata. Entitet Republika Srpska, iako je u više navrata Institut za javno zdravstvo upozoravao da se mjere hitno moraju pooštriti, ostavio je stare mjere na snazi za narednih sedam dana, piše DW.
(Ne)preuzimanje odgovornosti
"Stav većine je da treba u narednim danima značajno pojačati kontrolu poštovanja mjera, da ne treba zatvarati ugostiteljske objekte, te da će gradski, opštinski i republički štab zasjedati svaki dan”, rekao je premijer RS, Radovan Višković, koji je zadnjih dana jedini na “borbenoj liniji” u javnosti, bez epidemiologa i predstavnika ministarstva zdravlja.
Ne trebate biti neki veliki stručnjak da vidite da je u ovakvim uslovima različitih mjera, ne samo u entitetima već i unutar jednog entiteta, nemoguće očekivati bilo kakvo poboljšanje epidemiološke situacije. Činjenica da će Kanton Sarajevo biti u lockdown narednih 15 dana a da će u svim drugim dijelovima Federacije sve funkcionisati normalno, govori koliko se zapravo "ozbiljno" radi na ovom problemu.
U Republici Srpskoj postoji i problem straha vlasti od ugostitelja, jer su na zadnjem sastanku Republičkog štaba, na stolu bile odluke o skraćivanju radnog vremena ugostitelja i izvještaji iz obrazovnih ustanova o izuzetno lošoj epidemiološkoj situaciji, što je trebalo rezultirati prelaskom viših razreda na online nastavu. Međutim, kako bi zatvaranje škola sa jedne, a normalan nastavak rada ugostiteljskih objekata sa druge strane, izazvao revolt javnosti, odlučeno je da se postojeće mjere samo produže.
Ko koga kontroliše
"Iz svega ovoga zaključuje se da Krizni štab nema hrabrosti da uvede strožije mjere, ali nema ni hrabrosti da preuzme odgovornost, ukoliko se situacija dodatno pogorša u Republici Srpskoj. Umjesto da donesu hrabru odluku, oni odgovornost prebacuju na građane i targetiraju ih kao glavne krivce ako se zaraze. Što znači da smo prepušteni sami sebi”, kaže urednik poslovnog portal Capital, Siniša Vukelić, praveći istu paralelu sa Federacijom BiH, s obzirom da se, kaže, građani u BiH više ne mogu osloniti na institucije, čiji predstavnici računaju samo kao da se oslobode odgovornosti.
Predstavnici udruženja ugostitelja “HoReCa” danas (19.3.) bi trebalo da održe vanrednu press konferenciju, na kojoj bi se kako je najavljeno, trebali zahvaliti vladi RS jer nije došlo do zatvaranja ugostiteljskih objekata. Samo nekoliko časova prije odluke vlade, iz "HoReCa"su upozorili Krizni štab da će ukoliko dođe do zatvaranja, i do dvije hiljade radnika ostati bez posla. Ističu da “nije utvrđeno da se neko zarazio u ugosteiljskim objektima”.
Prošla je godina od prvog zabilježenog slučaja zaraze virusom korona u BiH. Broj zaraženih se povećava, situacija je gora nego prije godinu dana, a BiH se i dalje vrti u krug.
"Ako se ugostiteljski objekti zatvore, druženje će se samo preseliti u kuće”, rekao je Dalibor Šajić, predsjednik ovog udruženja.
Ratovi preko vakcina zbog gubitka vlasti
Jasno je da, kako ističu poznavaoci situacije, politika više ne sluša struku, s obzirom da su svi prijedlozi epidemiologa o pooštravanju mjera odbijeni. Najteža situacija u Federaciji je u Kantonu Sarajevo, koje je uvelo restriktivne mjere, a koje je parlament ovog entiteta odbio. Poznavaoci prilika ocjenjuju da je to samo zbog sukoba SDA i nove vlasti, koja je nakon 20 godina preuzela upravljanje kantonom, na čelu sa premijerom Edinom Fortom (Naša stranka).
"Ukoliko i dalje bude izostala podrška entitetskog i državnog nivoa vlasti, krajnje je vrijeme da se pokrene i pitanje odgovornosti nosioca izvršnih funkcija vlasti na entitetskom i državnom nivou za krivično djelo ugrožavanja zdravlja zbog nečinjenja, odnosno neblagovremene reakcije u okolnostima koje su njihovoj nadležnosti", napisao je premijer KS Edin Forto, u dopisu predstavnicima izvršne državne, entitetske i kantonalnih vlasti.
Slična situacija je i u RS, gdje se vrši pritisak na lokalne zajednice da uvedu nepopularne mjere. Banja Luka je prva na udaru zbog najlošije epidemiološke situacije, a vjerovatno i prvog čovjeka grada Draška Stanivukovića, koga vlast RS samo “čeka” da napravi loš potez.
A loši potezi svih ostalih, nižu se jedan za drugim. Premijer Vlade Federacije BiH, Fadil Novalić rekao je da će ovaj entitet do ponedjeljka dobiti prvi dio iz kontigenta od 500 hiljada vakcina. Međutim, prema našim saznanjima iz procesa distribucije vakcina u BiH, ne postoji mogućnost da se tako nešto ubrzo desi.
Vakcine neće skoro
"Nemoguće je da stignu za tako kratko vrijeme, prvo jer se vakcine trenutno ne mogu nabaviti a drugo sva pisanja o tome da neko ima nekoga ko ima nekoga, da zna da bi mogao da nabavi vakcinu, su besmislena”, kaže naš izvor, ističući da su distributeri jedini koji mogu da nabave vakcinu, a da je svim proizvođačima BiH gotovo nebitna sa nekoliko miliona doza.
Procedura je sljedeća: entitetske vlade ili zainteresovani subjekt preko distributera vrše uvoz vakcina. S obzirom da ruska vakcina nije registrovana, radi se interventni uvoz. Taj zahtjev mora da odobri nadležno ministarstvo. Kada bude potpisan ugovor a isporuka vakcina bude spremna, Agencija za lijekove BiH preuzima mali dio vakcina na provjeru i tek nakon te kontrole, odobrava se distribucija i korištenje u zemlji.
Prema nezvaničnim informacijama “Krajinagroup”, jedan od distributera u BiH, predao je zahtjev za registraciju Sputnjika V u BiH. Ukoliko dođe do toga, ditributeri koji su sada u opticaju za nabavku vakcine i koji su potpisali ugovor sa vladom Federacije, neće moći realizovati uvoz. U cijelom ovom haosu, premijer Federacije Fadil Novalić, imao je objašnjene zašto vakcine nisu nabavljene ranije.
"Da smo mi htjeli glumiti državu, mi bismo vakcinu nabavili u decembru, ali nije bitno", rekao je Novalić na sjednici vlade, aludirajući na Republiku Srpsku, koja je samostalno išla u interventni uvoz iz Rusije, odakle je do sada uvezeno 50 hiljada vakcina, uz najavu da će u narednim danima doći do uvoza još vakcina.
Ukoliko izuzmemo vakcine koje je RS uvezla samostalno, u ostatak BiH do sada nije ušla nijedna vakcina zaslugom državnih i federalnih vlasti. Deset hiljada doza AstraZenece Federaciji je donirala Srbija, 4800 doza BiH je dobila iz Slovenije i u zadnjem, prosjačkom kontigentu, 30 hiljada kroz donaciju Turske, za koje se još ne zna kada će stići, niti o kojem proizvođaču se radi.
