Nakon potpune propasti Korona zakona kojim je Vlada Federacije BiH htjela spasiti ekonomiju, premijer Fadil Novalić najavio je novi zakon "Korona 2".
Prvi, koji je predviđao pomoć ekonomiji u iznosu od 480 miliona KM, dožiovio je debakl jer je od te svote privrednim subjektima uplaćeno svega 90 miliona KM.
Problem su bili nakaradno postavljeni uvjeti za kompanije. Naime, pored toga što su aplicirati mogle samo one kojima je zabranjena djelatnost tokom "lockdowna" (a mnogima nije) i oni kojima je prihod pao za 20 posto, privredni subjekti morali donijeti gomilu papirčina u kratkom roku što je za mnoge bilo neizvodivo.
Paušalni intervencionizam države
Da prvi Korona zakon nije imao efekta ranije za Raport potvrdio je Adnan Smajlbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH. On je kazao da se odmah znalo da će to biti simbolično, jer su uvjeti kritični.
Samo donošenje zakona bilo je efurično popraćeno, a može se reći i da je to bio svojevrsni uspijeh. Međutim, donošenje Korona zakona i rebalansiranog Federalnog budžeta možemo smatrati jedinim sistemskim uspjehom, ali rebalansi koji završavaju nesmanjenom potrošnjom na javni sektor ili u enormnim profitima kompanija koji za vlade i javno zdravstvo nabavljaju medicinsku opremu i materijal, čime se pune džepovi nekolicine, potpuno su zagadili ideju pomoći građanima i privredi.
Paušalni intervencionizam države, selektivne finansijske infuzije javnog novca probranim kompanijama uvijek ostavljaju previše prostora za preferencije, manipulacije i gubitak resursa.
Kompanije koje su bile obuhvaćene Korona zakonom i nije najavljeno na koji način će se ova pomoć usmjeriti određenim granama, a da ne favorizira jedne, koji su uspjeli ostati na nogama i zaobiđe druge biznise koji su svakako posrnuli zbog vladinih mjera prinudnog zatvaranja ili generalno zbog ekstremnog pada prihoda. Taj odgovor trenutno nemamo, ali sada sa sigurnošću i sa distancom od pola godine možemo zaključiti da je sistemski odgovor Vlade bio nedovoljan, nekonzistentan, zakasnio i u praksi teško provodiv.
Šta onda možemo očekivati od novog, Korona 2 zakona?
Sudeći prema izjavama ekonomista - malo ili ništa.
Novi program mjera kojeg najavljuje premijer Novalić kroz ministarstva prometa, turizma i poduzetništva, i to putem Vladinih uredbi, kako bi se potpomoglo samo ciljane grane privrede tempirane su u vrijeme predizborne kampanje.
To, kako nam kažu ekonomisti, povećava rizik od ne-ekonomske motivacije, isplativosti nesistemskog djelovanja i distorzije, odnosno nelojalnih poremećaja na tržištu usljed državne intervencije na ovakav način.
U doba negativnih kamatnih stopa u EU, gdje građani i kompanije dobijaju „nagradu“ da uzmu kredit, troše i investiraju, naše kompanije, ali i naša domaćinstva su ugroženi nedostatkom novca i trendom povećanih kamatnih stopa za kreditiranje potrošnje ili investicija. Dakle, još uvijek vapimo za mjerama koje će ubrizgati novac u potrošnju poput povrata poreza građanima, subvencioniranja kamatnih stopa od strane države (što trenutno radi Evropska centralna banka kako bi omogućila pozitivne stope na depozite, dok su krediti bez kamata ili su one čak negativne), povećanje javne potrošnje, povećanje pomoći nezaposlenima i socijalno ugroženima, fiskalne olakšice za investicije i niz drugih mjera koje se iz nepoznatih razloga ne poduzimaju.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da je progresivni dio struke od same najave predviđenih mjera kroz "Korona zakon" smatrao da on neće imati značajnije ekonomske efekte, jer se usmjerava prema stabiliaziciji budžeta, a ne stabilizaciji privrede i privrednog sistema.
"Te zbog činjenice da su donešene mjere zakašnjele i nedovoljno finansijski značajne. Ako gledamo sa ove vremenske distance, prvi indikatori pokazuju da nemamo očekivani porast zaposlenosti otpuštenih radnika i da je on i dalje ispod 40% u odnosu na period kada je su uvedene restriktrivne mjere gašenja ekonomije", kaže Hadžić.
Ističe da nas ozbiljni ekonomski izazovi čekaju i u narednom periodu.
"Tako da je sada neophodno krenuti sa suštinskim reformama poput reforme poreskog opterećenja plata i digitalizacije ekonomije. Progresivni dio struke će u narednim danima izaći sa novim dokumentom u kojem će javnosti prezentovati neophodne dugoročne ekonomske reforme u cilju bržeg oporavka i razvijanja naše ekonomije", navodi on te dodaje:
Za očekivati je veće iseljavanje građana
"Pored započinjanja ključnih ekonomskih reformi bitno je vratiti optimizam i nadu među građane i privrednike, jer sada imamo stagnaciju ekonomske aktivnosti i izostanak perspektive. Jednostavno nam se ne smiju više ponavljati izjave da ćemo se ekonomijom baviti nakon prolaska korone, što je dodatno povećalo pesimizam i pokrenulo veliki val otpuštanja. Alternativno, ukoliko ne dođe do brzog napretka i oporavka ekonomije, nakon ponovnog otvaranja granica, možemo očekivati možda i veće iseljavanje građana iz BiH i tada ćemo onda tek osjetiti šta znači živjeti u vremenu ekonomske krize."
Smajlbegović je za Raport kazao da bi je sve to nedovoljno.
"Mi kroz Udruženje poslodavaca prokušavamo napraviti pritisak, ali nedovoljno. Ovo što sad Novalić najavljuje, kao manju pomoć kroz uredbe je fleksibilno ali nedovoljno.
Na prvom zakonu nas nisu poslušali, tražili smo dvije stvari: da idu doprinosu na isplaćena plaće, a ne na minimalne te da se prošire kriteriji. Zbog toga se dosta firmi nije uklopilo. Bolje rješenje je sad da se prvi zakon produži do kraja godine. Jer je podijeljeno malo novca. Sad je sve vraćeno u budžet i tamo to guta ogromna javna uprava", kaže Smailbegović.
