Početkom januara kao bomba odjeknula je vijest da je živom čovjeku presađeno svinjsko srce. Naime, David Bennett iz Sjedinjenih Američkih Država postao je prva osoba na svijetu kojoj je presađeno srce genetski modificirane svinje.
Za transplantaciju se navelo da je to bila posljednja nada za spašavanje života Davida Bennetta, iako još nije jasno koliko će se zaista smatrati uspješnom.
Godišnje 5.000 ljudi živi s tuđim srcem
"Bilo je - ili umrijeti ili obaviti transplantaciju", objasnio je Bennett dan pred operaciju.
"Znam da je to pucanj u mraku, ali to je bio moj posljednji izbor", rekao je.
Zanimljivo je, da ovo nije toliko iznenandilo stručnjake širom svijeta. Naime, kardiolozi već odavno znaju tu činjenicu: sličnost unutrašnjih organa svinje i čovjeka je velika, u potpunom nesrazmjeru s razlikom u vanjskom izgledu. Zapravo, umjetni zalisci na srcu napravljeni od svinjskih u kardiohirurgiji se koriste već pola stoljeća.
Zamjena ljudskog srca ideja je stara koliko i medicina i razvijala se, naravno, u skladu s tehnološkim napretkom nauke u cjelini. Još je 1902. čuveni naučnik i hirurg Alexis Carrel preporučio je transplantaciju srca kao potentnu terapijsku opciju. Neostvarivu u to doba. Godine 1967. u Cape Townu se dogodila senzacija: dr. Christian Barnard presadio je ljudsko srce drugom čovjeku. Živio je samo 17 dana, ali to je pokrenulo lavinu… desetine i stotine transplantacija u nadolazećim godinama. Najveći broj je bio neuspješan, nažalost.
Imunološka barijera bila je prejaka za tada dostupne lijekove, sve do 1980. Ali san je preživio i danas je realnost. Godišnje 5.000 ljudi u svijetu živi s tuđim srcem.
Ugledni bh. kariolog prof. dr. Elmir Jahić, direktor Medical Institute Bayer za Raport se osvrnuo na prvu transgeničnu transplantaciju srca.
"Operacija koju je izveo tim Sveučilišta Maryland Medicine među prvim je takvim operacijama koje imaju za cilj pokazati izvedivost transplantacije srca svinje u čovjekov organizam, što je područje koje je postalo moguće zahvaljujući novim alatima za "uređivanje" gena", istaknuo je dr. Jahić.
Međutim, kako nam je kazao, ovo nije prvi slučaj transplatacije životinjskih organa na ljude.
Ksenotransplantacija nosi rizik
"I prije su se vršile transplantacije organa sa životinje na čovjeka, ali su ove operacije uglavnom napuštene nakon poznatog slučaja kada je dojenčetu u SAD, prije nekoliko decenija transplantirano srce majmuna-pavijana a koje je rođeno s srčanim oboljenjem, nespojivim sa životom. To dojenče je umrlo u roku od mjesec dana nakon zahvata jer je njegov imunološki sistem odbio strano srce. Međutim, svinjski srčani zalisci, uspješno se koriste za zamjenu zaliska kod ljudi dugi niz godina zbog fizioloških sličnosti tako da je otvorena mogućnost za ovu vrstu transplantacije srca", pojašnjava ovaj ugledni kardiolog.
Dodaje, kako svaka ksenotransplantacija nosi rizik od pokretanja intezivnog imunološkog odgovora.
"Svaka ksenotransplantacija nosi rizik od pokretanje intezivnog imunološkog odgovora. Ova se operacija razlikovala od prethodnih neuspjelih pokušaja ksenotransplantacije jer su geni u darivatelju svinje bili promijenjeni kako bi inhibirali odbacivanje organa i poboljšali imunološki odgovor. Tri gena - odgovorna za brzo odbacivanje organa svinje posredovano antitijelima od strane ljudi - bila su "nokautirana" kod svinje donora. U genom je umetnuto šest ljudskih gena odgovornih za imunološko prihvaćanje svinjskog srca. Konačno, jedan dodatni gen u svinji je izbačen kako bi se spriječio prekomjerni rast srčanog tkiva svinje, što je ukupno iznosilo 10 jedinstvenih izmjena gena napravljenih u svinji donoru.
Hirurški tim također je koristio novi lijek zajedno s konvencionalnim lijekovima protiv odbacivanja, koji su dizajnirani da potiskuju imunološki sustav i spriječe tijelo da odbaci strani organa", kazao je dr. Jahić.
Istakao je da je ova transplantacija s životinje na čovjeka veoma značajna jer može ublažiti nedostatak ljudskih organa.
"Više od 106.000 muškaraca, žena i djece trenutno je na nacionalnoj listi čekanja za transplantaciju samo u SAD, i 10 pacijenata umire svaki dan u Sjedinjenim Državama čekajući transplantaciju organa", zaključio je dr. Elmir Jahić.