Među bitnim građevinama koje su tokom austrougarske uprave podignute u Sarajevu je i zgrada Oficirske kasine, danas Doma oružanih snaga BiH.
Neizgrađeni plac na kojem će ta zgrada kasnije biti podignuta, a na čijem dijelu se nalazilo omanje groblje, kupio je još 70-ih godina 19. stoljeća austrougarski generalni konzulat sa namjerom da tu sagradi katoličku crkvu.
Ipak, po nalogu tadašnjeg zemaljskog poglavara Wilhelma Nikolausa von Württemberga je 1880. odlučeno kako će se na tom mjestu graditi zgrada Oficirske kasine, koja je samo godinu kasnije (1881.) i izgrađena.
Romantičarski objekat
Oficirska kasina bila je prvi značajniji romantičarski koncipirani objekat u Sarajevu, a troškove njene gradnje pokrio je izvjesni građevinski poduzetnik Bacher, u znak zahvalnosti što je njegova firma dobila posao izgradnje željezničke pruge Brod – Sarajevo.
"U prvoj polovici 19. stoljeća u Sarajevu se nisu gradili javni objekti. Zapravo, arhitektonska djelatnost u Bosni i Hercegovini još od kraja XVI stoljeća bila je u stagnaciji, a potom u postepenom opadanju, jer su do tada bili izgrađeni svi značajniji objekti u duhu osmanske graditeljske tradicije", piše poznati profesor Nedžad Kurto, u svom djelu Arhitektura Bosne i Hercegovine.
Od šezdesetih godina 19. stoljeća počinju se graditi veći objekti, a njihovi graditelji su mahom stranci.
U ovoj zgradi je bilo sjedište Militarwissenschaftliches Vereina (Vojnonaučno udruženje), a postojala je i velika biblioteka.
Lijepo uređeni park koji se protezao do rijeke Miljacke, s velikim drvenim paviljonom, poslužio je kao gradilište za izgradnju filijale austrougarske banke 1912. godine.
Centar društvenog života
Objekat je tada bio centar društvenog života grada Sarajeva sve do kasnije izgradnje Društvenog doma.
Ovdje su se održavale izložbe, javna predavanja, a prvi koncert vojničke muzike održan je već 1881. godine. Štampa ovo navodi kao prvorazredan kulturni događaj Sarajeva, kome su prisustvovali podmaršali baron Dahlen i Stransky i drugi vrhunski činovnici, potom daje informaciju o izvedenim djelima Mendelsohna, Bethovena, Mozarta, Schuberta, Delibesa i Halevya.
Uskoro je održan i drugi koncert na kome su nastupili solisti na klaviru i violini uz pratnju orkestra, a potom su filharmonijski i drugi koncerti uvedeni kao redovni, što se do novijeg vremena održalo kao tradicija u istom objektu i istoj sali.
Zanimljivo je i to da je nekoliko godina orkestrom 50. pješačke pukovnije dirigovao vojni kapelnik Franz Lehar koji je službovao u Sarajevu i otac poznatog austrijskog kompozitora Franza Lehara mlađeg (1870.-1948.) koji je kao mali živio i u Sarajevu.
S promjenom vlasti mijenjao i imena
Kako su se izmjenjivale vlasti u Sarajevu, tako su se mijenjali i nazivi za ovaj objekt.
Nakon 1918. godine ime objekta promijenjeno je u Oficirski dom, a poslije Drugog svjetskog rata nazvan je Dom Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Dom JNA bio je poprište jedne od prvih velikih bitki u posljednjem ratu, tokom koje su se 2. maja 1992. godine sukobili u Domu zabarakadirani pripadnici JNA sa pripadnicima Armije BiH, koji su nakon nekoliko sati teških borbi uspjeli zauzeti objekat. Iste te 1992. godine, Dom JNA dobija ime Dom Ljiljana.
Nakon završetka rata prvo nosi ime Dom Armije, a po uspostavi jedinstvenih Oružanih snaga BiH dobio je ime Dom Oružanih snaga BiH.
Arhitektura zgrade
Prvobitna zgrada Oficirske kasine bila je jednospratnica koja se sastojala iz centralnog kubusa i bočnih krila. Današnji izgled i veličina objekta potiču iz 1912. godine, kada je objekat produžen i zgradi kasine dograđen sprat sa velikom svečanom salom, prema projektu Karla Paržika.
Cijela kompozicija današnjeg objekta izvedena je po principu stroge simetrije sa naročito naglašenom sjevernom fasadom i isturenim centralnim rizalitom i nešto manje akcentiranim bočnim krilima.
Dimenzije centralnog dijela objekta iznose 16,50 x 31 metara, dok bočna krila imaju dimenzije 10,50 x 27 metara.
Akustika o kojoj se pričalo do Beča
Na spratu objekta, u njegovom centralnom dijelu nalazi se glavni sadržaj objekta, a to je svečana - koncertna dvorana koja i danas predstavlja koncertnu dvoranu sa najboljom akustikom na Balkanu.
Dimenzije ovog prostora, iznose 20 x 15 metara.
Dom Oružanih snaga BiH raspolaže i sa nekoliko manjih dvorana, kancelarijskim prostorima, restoranskom salom, te atrijem u kojem se, također, redovno dešavaju različita događanja.
U svečanoj dvorani Doma Armije izložena su četiri velika platna akademskog slikara Ismeta Mujezinovića s tematikom NOB-a, velikih dimenzija: Ustanak 1941.; Prelaz preko Neretve; U slavu boraca Sutjeske; Oslobođenje Jajca 1943.
Nacionalni spomenik
Zgrada Doma Oružanih snaga BiH nalazi se u ulici Zelenih beretki, nekadašnjoj ulici Franca Josefa.
Od 2006. na listi je zaštićenih nacionalnih spomenika BiH, a taj prostor i danas igra veoma značajnu ulogu u društvenom životu glavnog grada BiH.
Ova značajna zgrada, spomenik kulture, svjedočanstvo naše historije, razvoja Sarajeva, ali i čitave Bosne i Hercegovine, uskoro će biti obnovljena.
Načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Irfan Čengić i direktor Građevinskog društva “Bišina” d.o.o. Mostar Mirsad Bajgorić, u prisustvu ministra odbrane BiH, Zukana Heleza, potpisali su u novembru ove godine ugovor o izvođenju građevinskih radova sanacije.
Predviđeni su radovi na uređenju spoljašnjosti i dijelova krova, kao i zamjeni kompletne stolarije.
Vrijednost projekta iznosi oko dva miliona KM.
Također, u nekoj drugoj fazi obnove, Dom bi mogao dobiti i novi trg sa fontanom.
"Dom Oružanih snaga BiH je nama važan sa dva aspekta, prije svega kao reprezent naših Oružanih snaga BiH koje koriste ovaj objekat, a koji mora biti dostojan našoj vojsci i svim prijateljima širom svijeta koji nam dolaze u posjetu. Sa druge strane, on je slika naše općine i Grada Sarajeva i važno je da obnovimo ovaj prelijepi objekat i u drugoj fazi napravimo trg sa fontanom i dobijemo novo mjesto susreta, manifestacija i novi trg koji je zapravo tu nekada i bio", kazao je načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić nakon potpisivanja ugovora.
