Proces pasterizacije pouzdano čini virus ptičije gripe bezopasnim. Proizvodi u prodavnicama su sigurni za konzumiranje.
Kao što samo ime govori, ptičija gripa je bolest koja prvenstveno pogađa ptice. Već 15-ak godina poznato je da može biti opasno za ljude. Ali do sada se pretpostavljalo da je prijenos s ptica na ljude izuzetak.
Šta je ptičija gripa?
Ptičija influenca (ptičija influenca, ptičja gripa) tipa A (H5N1) prvi put je otkrivena u Italiji 1878. To je zarazna, febrilna virusna bolest koja se prvobitno javljala samo kod ptica. Kokoši, ćurke i brojne divlje vrste ptica posebno su osjetljive na virus. Patke, guske i golubovi rijetko obolijevaju ili ne pokazuju nikakve simptome. Ali mogu širiti virus.
Nekoliko infekcija krava u SAD-u sada potresa ovo mišljenje. Četiri osobe su se razboljele od ptičije gripe u roku od nekoliko mjeseci nakon kontakta sa mliječnim kravama dok su radile na stočnim farmama. Virus je sada otkriven i u sirovom kravljem mlijeku. Sirovo mlijeko je mlijeko koje nije pasterizirano.
Pasterizacija je proces u kojem se klice i bakterije ubijaju kratkotrajnim zagrijavanjem i mlijeko traje duže.
Širenje sojeva virusa A(H5N1), koji pogađaju i goveda, naravno bi predstavljalo međunarodni problem. Barem bi sada na polici prodavnica trebalo biti sve ok za mlijeko. Kako je američka administracija za hranu i lijekove (FDA) objavila, virus je pouzdano inaktiviran procesom pasterizacije. To su pokazali eksperimenti s umjetno visoko kontaminiranim kravljim mlijekom.
Prvo, virologinja Erica Spackman iz američkog Ministarstva poljoprivrede i njeni koautori uspjeli su otkriti dijelove virusnog genoma patogena u 60 od gotovo 300 uzoraka pasteriziranih mliječnih proizvoda od trgovaca.
Međutim, dijelovi genoma virusa su premali za infekciju, jer je za to uvijek neophodan cijeli živi virus. U tom pogledu nisu bili zarazni. Zbog toga su provedeni dalji eksperimenti i testirano je još 275 uzoraka sirovog mlijeka. Gotovo 25 posto imalo je cijele i netaknute viruse.
Virus je uspješno deaktiviran
Naučnici su u laboratoriji rekonstruirali sistem pasterizacije poput onog koji se koristi u komercijalnoj proizvodnji mlijeka (72 stepena Celzijusa za 15 sekundi). Uzorci mlijeka su zatim umjetno kontaminirani sa pet miliona virusa ptičije gripe (A/H5N1) i prošli kroz pasterizaciju. To je značilo da se broj virusnih čestica može smanjiti za dvanaest stepena od deset.
Nakon fleš pasterizacije (HTST), mlijeko je bilo bez infektivnih virusa, navodi se u publikaciji. Do inaktivacije je došlo vrlo brzo. Prema FDA, trenutno ne postoji rizik da se potrošači zaraze i razbole kroz konzumaciju pasteriziranog mlijeka. Da li je mliječni proizvod pasteriziran ili ne, navedeno je na ambalaži.
