Vladimir Putin lično je dao zeleno svijetlo za operaciju ruske obavještajne agencije kojoj je bio glavni cilj progurati Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a 2016. godine, izvijestio je Guardian pozivajući se na dokumente koje su procurili iz Kremlja i koji jasno pokazuju razinu uplitanja Moskve u američke predsjedničke izbore.
Prema Guardianu, koji je proučio ruski 'paper', Putin se susreo sa svojim vodećim špijunima i ministrima na visokim pozicijama 22. januara 2016. godine. Tokom sastanka dužnosnici su odlučili podržati, kako su naveli, ''mentalno nestabilnog'' Donalda Trumpa. Kremlj se složio da će Trump u Bijeloj kući gurnuti SAD u ''socijalne nemire'' i oslabiti pregovaračku poziciju Washingtona.
Sastanku su prisustvovali i Sergej Šojgu, ministar odbrane zadužen za rusku vojnoobavještajnu agenciju GRU; Mihail Fradkov, tadašnji šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Aleksander Bortnikov, šef špijunske agencije FSB (bivši KGB) i Nikolaj Patrušev, bivši direktor FSB-a.
Nakon sastanka Putin je navodno izdao dekret u kojem je naredio obavještajnim agencijama u zemlji da ''pronađu praktične načine'' da podrže Trumpa koji je u tom periodu postao predvodnik republikanske stranke u utrci za predsjednika.
"Nužno je upotrijebiti svu moguću sili kako bi se olakšao Trumpov izbor za mjesto američkog predsjednika", piše u dokumentu.
Ruski 'paper' koji je označen kao 'tajni dokument', uključuje kratki psihološki profil bivšeg američkog predsjednika. Trump je opisan kao ''impulzivna, mentalno nestabilna i neuravnotežena osoba koja pati od kompleksa manje vrijednosti''.
U dokumentima se tvrdi da je Kremlj imao određeni ''kompromitirajući materijal'' o Trumpu iz ranijih Trumpovih ''neslužbenih posjeta Ruskoj Federaciji''.
Navodi se da su zapadne obavještajne agencije nekoliko mjeseci pregledavale dokumente. Iako istinitost dokumenata nije službeno potvrđena, nezavisni stručnjaci su Guardianu potvrdili da su autentični.
Kremlj je, naravno, odbacio Guardianov izvještaj a Putinov glasnogovornik Dimitrij Peskov nazvao je ideju prema kojem je ruski predsjednik odlučio podržati Trumpa 2016. godine ''fikcijom''.
Putin je već u nekoliko navrata negirao optužbe da se Kremlj miješao u izbore 2016. godine. No, vrijeme održavanja spornog sastanka poklapa se s nekoliko događaja koji su uslijedili.
Nekoliko sedmicaa kasnije, ruski su hakeri izvršili kibernetički napad na Demokratski nacionalni odbor. Nakon napada objavljeno je hiljade privatnih e-mailova kojima se željelo oštetiti predizbornu kampanju Trumpove suparnice u izborima - Hillary Clinton.
Ruski 'paper' ne imenuje Clinton, ali sugerira da je potrebna mobilizacija svih medijskih resursa za potkopavanje vodećih američkih političkih ličnosti.
Postoje odlomci o tome kako bi Rusija mogla u američki javni život ubaciti 'medijske viruse' koji bi mogli biti replicirani. Kasnije te godine, CIA je u tajnoj procjeni zaključila da je Rusija intervenirala na izborima kako bi pomogla Donaldu Trumpu i potkopala povjerenje u američki izborni proces.
Istraga Obavještajnog odbora američkog senata iz 2016. godine, također je zaključila da je Putin izravno naredio hakiranje. Rusi su iskoristili platforme društvenih medija, posebno Facebooka i Twittera za širenje dezinformacija u pokušaju da utječu na predsjedničku utrku.
Kako prenosi Jutarnji, Interno izvješće Facebooka pokazalo je da je Facebook imao najmanje 470 lažnih profila koji su bili povezani s ruskim namjerama i širenjem dezinformacija.
