Svijet

Putin je u krvavi rat krenuo s jasnim ciljem: ‘U glavi ruskih ideologa uvijek je bila prisutna jedna ideja…’

U studiju Net.hr-a gostovao je bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač, koji je komentirao rat u Ukrajini koji je ušao u treću sedmicu. Govoreći o tome koji su ciljevi Vladimira Putina u ovom ratu, Kovač kaže kako Putin želi ostati upamćen u historiji Rusije. Smatra da nije realno da ruski predsjednik želi stvoriti neki novi SSSR, kako to neki navode.

"Putin je došao nakon Jeljcina, stabilizirao je prilike u Rusiji. Uspio je rusku vojsku podići na višu razinu. Shvatio da ne smije dopustiti da Amerikanci dođu preblizu ruskih granica", rekao je Kovač.

Dodao je da kada pogledamo kartu Evrope 80-ih godina, tada vidimo da je postojao Sovjetski savez i satelitske države. "Utjecaj Rusije sezao je sve do Jugoslavije. Onda se dogodila promjena u Sovjetskom savezu i Rusi su se povukli na današnje granice, a republike u sovjetskom savezu dobile su svoju nezavisnost. U glavama ruskih ideologa, naprimjer nobelovca Solženjicina kojeg je Putin jako cijenio, je uvijek bila prisutna ideja da su Ukrajinci, Bjelorusi i Rusi, ako ne jedan narod, onda da oni čine jednu duhovnu sferu u kojoj Rusi, kao veliki Rusi igraju glavnu ulogu", kaže Kovač.

"U tom konceptu su Ukrajinci mali Rusi, a Bjelorusi su Bjelorusi. Ideja Solženjicina bila je kako preustrojiti Rusiju da i Bjelorusija i Ukrajina, a možda i sjeverni dio Kazahstana budu dio jednog ruskog imperija. Bjelorusija jest dio te sfere, postoji kao nezavisna država, ali je u vrlo dobrim odnosima sa Moskvom i Putinom. Ideja je da se spriječi da Ukrajina, iz ruske perspektive, bude otkinuta i da ne bude dio te ruske sfere", pojašnjava Kovač.

"Kada gledate na način kako to Rusi gledaju, mislim na Putina, Solženjicina, Kijevska Rus, to ishodište ruske državnosti i duhovnosti u Rusiji - to pripada Rusiji i ne smije se otkinuti od Rusije. To može biti nezavisno kao što je Bjelorusija, ali ne smije biti dio NATO saveza, odnosno dio američkog dvorišta", dodaje nadalje Kovač.

Strateški interes iznad međunarodnog prava

To je koncepcija Vladimira Putina i on je za to spreman maksimalo se angažirati, kaže.

Dodao je kako ovdje postoji i strateško razmišljanje Rusije kao velesile, koja doduše ekonomski nije snažna ako pogledamo njihov BDP. No, jedina mogućnost upada iz Evrope u Rusiju je preko Bjelorusije i Ukrajine. "Na tom planu Putin smatra da to ne smije biti dio NATO saveza, jedne zapadne, neprijateljske, odbrambene organizacije, nego da to može u najboljoj opciji za Ukrajinu biti status nezavisne države; dakle, država koja nije dio NATO saveza, ali koja može biti dio EU", pojašnjava.

Kaže da je ovakvo razmišljanje svojstveno velikim državama, koje su za svoje strateške interese spremne učiniti sve. "Ako velika država poput SAD-a, ili Rusije, bira između međunarodnog prava i strateških interesa, ta država će se odlučiti za strateški interes i prekršiti međunarodno pravo, nažalost", zaključio je Miro Kovač.