Na prvi pogled, na Narodnom kongresu Kine koji je počeo u Pekingu je među skoro 2.800 izaslanika u golemoj Narodnoj dvorani sve kao i svake godine. Ali već i prognoza kineskog premijera Li Keqianga o ekonomskom rastu je upala u oči i zapadnim medijima: proteklih godina se predviđao rast od barem 8%, u pravilu i više. Ali 2022. bi kineska privreda trebala narasti za 5,5% koliko je bilo još davne 1981., a i za to će "biti potrebno veliko zalaganje" da bi se ostvario taj cilj, upozorio je kineski premijer, piše Deutsche Welle.
Nije nikad spomenut rat u Ukrajini, a Peking nipošto nije jasan u reakcijama na rusku agresiju na tu zemlju. Vladar Kremlja isto tako vjeruje kako će bilo kakve privredne sankcije Zapada protiv Rusije onda lako nadoknaditi većom razmjenom s Kinom, ali Peking nipošto nije oduševljen razvojem. Jer Zapad i Evropa su Kini izuzetno važni trgovinski partneri, a ako bi Evropa imala problema, to bi neminovno pogodilo i kineske firme.
S druge strane, Peking je iz sankcija protiv Rusije shvatio vlastite slabe tačke: i kod sistema međunarodnog novčanog transfera SWIFT će Kina u najkraćem roku dalje razvijati vlastiti sistem CIPS, objašnjava Jacob Gunter iz Mercatorovog instituta za istraživanje Kine u Berlinu za stanicu ARD. Tu je i zabrana izvoza u Rusiju visoke tehnologije, prije svega čipova što također pogađa i kinesku ekonomiju, tako da je i kineski premijer upozorio na potrebu veće samodostatnosti.
Na koncu su tu i vojni izdaci: izaslanici će, kao i uvijek, poslušno prihvatiti i plan izdataka za kineske oružane snage u iznosu od 7,1% BDP-a, dakle nekih 210 milijardi eura. I to je rekordni iznos, a u čitavom svijetu samo SAD imaju veće vojne izdatke. Jer i to je usko povezano s ambicijama Pekinga: priključenjem Tajvana. Zahtjev za takvim "ujedinjenjem" je i sad opet izrazio i kineski premijer Keqiang, a to je i kineski predsjednik države i partije Xi Jinping proglasio "najvažnijim ciljem" Kine.
Tajvan se doduše ne može uporediti s Ukrajinom: taj otok je zapravo posljednji ostatak carske Kine nakon komunističke revolucije u toj zemlji. No kako objašnjava kineski politolog Wu Qiang, ne posve različito od Putina je i kineski predsjednik svoju vlastitu političku karijeru usko povezao sa spajanjem Tajvana "matici", kako stoji i u novoj strategiji prema Tajvanu objavljenoj koncem prošle godine. Jer i Xi treba ove jeseni na partijskom kongresu biti potvrđen kao predsjednik komunističke partije i tu bi pitanje Tajvana moglo biti važno.
