Svijet

‘Putin se prebacio na plan B: Sravni ukrajinske gradove i ubij, izgladnjuj ili pokori stanovništvo’

Nakon mjesec krvoprolića, nemilosrdnog bombardiranja i smrti civila, plan Vladimira Putina blitzkrieg je nesretno propao. Nije bilo trijumfalne ruske vojske koja je paradirala Kijevom. Zapad ne gleda bespomoćno i slabo. Ukrajina nije kapitulirala, piše za Financial Times bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.

Uhvaćen u svoju zamku koju je sam napravio, pretrpevši teške žrtve i u krvi i u novcu (zahvaljujući zapadnim sankcijama), Putin se prebacio na plan B: sravni naše gradove i ubij, izgladnjuj ili pokori naše stanovništvo.

Nema sumnje da će ruska invazija na Ukrajinu, ničim izazvana i s predumišljajem, postaviti ton geopolitici u sljedećih pola stoljeća ili više. To ide dalje od Ukrajine, pa čak i Evrope. Cijeli svijet, od Washingtona do Pekinga, gleda.

Kao predsjednik Ukrajine tokom prve ruske invazije 2014-15, znam da, ako se Putin izvuče s onim što radi u mojoj zemlji, neće stati ovdje. I drugi autoritarci, širom svijeta, bit će ohrabreni da učine isto negdje drugo.

Zapad je dosad sve iznenadio svojim jedinstvom. Ali mora se poduzeti još koraka kako bi se Putin prisilio da prihvati mir.

U februaru 1941. Churchillova Britanija se sama borila protiv Hitlerove nacističke Njemačke. Poznato je da je rekao SAD "daj nam alate i mi ćemo završiti posao". 2022. Ukrajina se našla kao jedina zemlja koja se bori protiv Putinovog ludila. Stoga isto tražimo od naših zapadnih partnera. Usvojiti zakon o zakupu sličan američkom Lend-Lease Actu iz 1941. To bi trebalo ovlastiti nacionalne vlade za opskrbu Ukrajini potrebnim materijalima, uključujući hranu, municiju, tenkove, borbene avione i protuoklopne i protuzračne sisteme.

S obzirom na to da se ukrajinska vojska herojski bori na kopnu i na moru, ishod ruskog rata, a time i budućnost mira, stabilnosti i sigurnosti u Evropi, uveliko ovisi o učinkovitoj kontroli naše zemlje nad svojim nebom.

Razumljivo je da NATO nerado nudi “zonu zabranjenog leta”. No, organizacija još može učiniti mnogo kako bi Ukrajini osigurala potrebna sredstva da zadrži svoje nebo pod kontrolom. To počinje prebacivanjem aviona MiG-29 dostupnih u zemljama NATO-a u Ukrajinu. Isporuka protuzračne odbrane (zemlja-zrak) sistema, poput protuzračne odbrane C300, dodatno bi pomogla Ukrajini da sama uskrati Rusiji zračnu nadmoć.

Kada je u pitanju ekonomska pomoć, svaki dan zapadne sankcije suzbijaju sposobnost Rusije da nas baci na koljena. No, ima prostora da ove sankcije budu još snažnije. To znači potpuni trgovinski embargo, uključujući zabranu da EU kupuje ruske energente (nafta, plin). Svaki peni koji Zapad uskrati Putinu je peni koji neće ući u moskovsku ratnu mašini. Ako Rusija ne bude plaćena za naftu i plin, smanjit će se broj projektila Iskander koji trenutno svakodnevno jure prema našoj zemlji.

Putin želi da očajavamo pod njegovim bombama, usred ruševina naše zemlje. Naši borci moraju znati da ćemo na vrhu naših desetkovanih gradova izgraditi jaču, još prosperitetniju Ukrajinu od one koju nam je pokušao oduzeti. Naši zapadni partneri moraju signalizirati da već planiraju za prekosutra — da će biti tu da nam pomognu da obnovimo našu zemlju bez odlaganja. Predlažemo trilateralni plan Biden-Michel-Johnson o Ukrajini, koji podržavaju SAD, EU i UK, ali i otvoren za druge zemlje, prije svega članice G7.

Prva tri stuba takvog plana mogli bi biti krediti koje Ukrajini daju međunarodne finansijske institucije i bilateralno zamrzavanje Rusa rezerve centralne banke i svojevrsni program pomoći "energija za obnovu" (prodaja ruskog plina i nafte završila bi u posebnom fondu za obnovu ukrajinske infrastrukture).

Konačno, znamo da će put do pridruživanja EU biti dug i težak. Ali činjenica da je naša prijava doslovno zapečaćena ukrajinskom krvlju trebala bi biti najjači mogući znak da doista pripadamo kao dio Ujedinjene Evrope. Znamo da će pregovori potrajati. Znamo da nema prečaca na putu da postanete stvarni član. Ali uz političku volju, ništa ne bi smjelo spriječiti da nas do kraja 2022. godine prihvate kao zemlju kandidata.

Putinov rat protiv Ukrajine dovodi nas u posthladnoratovsku stvarnost. Znamo za šta se borimo. Znamo da možemo pobijediti. Znamo da ste iza nas. Ali trebamo vašu stalnu pomoć. Njime možemo obnoviti posthladnoratovski međunarodni poredak. Bez toga gledamo na povratak u 1914. - ali s oružjem 21. stoljeća. To je budućnost koju niko ne želi.