Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin stavio svoje nuklearne snage u stanje "pojačane pripravnosti", a uslijedilo je i zauzimanje nuklearnih elektrana, svijet se vratio hladnoratovskom strahu od nuklearnog rata. No, stručnjaci i analitičari smatraju kako postoje mnogo opravdaniji strahovi, a jedan je da bi Rusija najprije mogla pokrenuti - biološki rat.
Ne bi to bilo prvi puta da se ovakvo, zastrašujuće oružje koristi u sukobima u nedavnoj historiji.
U ranim satima 21. augusta 2013. rakete sa nervnim agensima pogodile su Gutu, predgrađe sirijske metropole Damaska. Bio je to najsmrtonosniji napad hemijskim oružjem još od iransko-iračkog rata. Procjene variraju, podaci kažu da je do zore od posljedica trovanja preminulo između 281 i 1.729 žena, muškaraca i djece.
Strašni otrov sarin
Preživjeli kažu kako su žrtve bježale iz svojih kuća, ali bi padali po cesti kao pokošeni, a iz usta i nosnica izlazila im je bijela pjena. Nervni agens momentalno je uzrokovao paralizu njihovog dišnog sistema, što je dovelo do smrt, piše Daily Telegraph podsjećajući da je proizvodnja i gomilanje zaliha nervnih otrova poput sarina zabranjena konvencijom iz 1997.
Ipak, nisu se sve zemlje pokorile takvom režimu. Režim sirijskog predsjednika Bašira al-Asada u posljednji je čas naredio uništavanje svojih zaliha kemijskog oružja, francuske i američke snage već su bile spremne zračnim napadima uništiti postrojenja.
Pomoćnik američkog ministra odbrane u vrijeme Barracka Obame, Andy Weber, bio je zadužen za nuklearnu, hemijsku i biološku odbranu te mu je povjeren zadatak pronalaska, izmještanja i uništenja sirijskog otrovnog arsenala. U samo nekoliko sedmica njegov je tim detektirao više od 1.300 tona hemijskog oružja, uključujući strašni sarin. Unatoč tomu, Sirija je pod ruskom podrškom nastavila bacati hemijsko oružje.
Weber je ove sedmice rekao kako postoji opravdana bojazan da bi hemijsko oružje, ili pak oružje koje bi moglo izazvati različite bolesti, moglo biti iskorišteno u ratu u Ukrajini. Štoviše, po njemu je to vjerovatniji scenarij od nuklearnog rata.
"Iako se Putin busa o prsa sa nuklearnim naoružanjem, vjerovatnije je da će u Ukrajini iskoristiti biološko oružje", kazao je. Objašnjava kako je bivši Sovjetski savez imao najveći program proizvodnje hemijskog oružja u historiji svijeta, te da su neki dijelovi tog programa nastavili s radom i nakon raspada SSSR-a.
"Rusija ima tri vojna biološka postrojenja u koje, koliko znamo, nikada nije ušao niko osim Rusa. Uopće ne znamo šta su sve sposobni proizvesti", ističe.
Rusija, pak, tvrdi drugačije. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno je u utorak ustvrdio kako je Rusija zabrinuta zbog navodnih informacija, za koje nije pružio nikakve dokaze, kako je Amerika ustrašena da bi Zapad mogao izgubiti kontrolu nad ukrajinskim biološkim postrojenjima i laboratorijima.
Ukrajina nema biološko oružje
"Ne mogu otkrivati tajne, ali imamo informaciju da Pentagon jako zabrinut zbog budućnosti hemijskih i bioloških postrojenja u Ukrajini. Zabrinuti se da će Ukrajina izgubiti nadzor nad njima", rekao je Lavrov tokom govora u Ujedinjenim Narodima.
Zapad odbija takve tvrdnje i izričito kaže kako Ukrajina nema laboratorije za proizvodnju biološkog oružja.
Bivši zamjenik u Ministarstvu odbrane SAD, kontraadmiral John Gower, koji se specijalizirao za nuklearno oružje i biološku, hemijsku i radijacijsku zaštitu, u to je uvjeren, piše Telegraph.
Weber je zabrinut da Putin izmišlja opasnost od oružja za masovno uništenje od strane Ukrajine kako bi opravdao svoje vojne akcije i proširio mogućnosti ratovanja.
Potresni prizori koji proteklih dana dolaze iz ukrajinskih gradova uistinu podsjećaju na uništenje Alepa i drugih sirijskih gradova, no je li Rusija stvarno spremna otići toliko daleko da koristi biološko oružje?
Weber kaže da je to realna mogućnost. Telegraph podsjeća da je Rusija u historiji imala i slučajeva gdje je biološko oružje koristila čak i na domaćem tlu. Kada su čečenski pobunjenici 2002. zauzeli moskovsko pozorište, vojnici su unutra ubacili karfentanil.
Poznat je i slučaj bivšeg KGB-ovog špijuna Aleksandra Litvinenka koji je u Londonu otrovan radioaktivnim izotopom polonija 210, te je preminuo nakon tri tjedna agonije od akutnog trovanja. Svi su tragovi vodili do Rusije, no slučaj nikad nije završio optužbom.
Tu je i Sergej Skripal, bivši vojni dužnosnik i dvostruki agent koji je surađivao sa britanskim vlastima, a koji je otrovan nervnim otrovom novičokom usred Velike Britanije.
Nuklearni sukob nije isključen
"Bočica koja je pronađena sadržavala je količinu dovoljnu za deset hiljada smrtonosnih doza", kaže Weber dodajući da Putina malo šta može zaustaviti ako ovo oružje odluči upotrijebiti u Ukrajini.
U prošlosti smo imali terorističke grupe koje su pokušavale, ali nisu uspijevale, razviti ovakvo oružje. Sada imamo paradoks, velika država u tajnim operacijama koristi biološko i kemijsko oružje.
I dok je su hemijska oružja poput novičoka i sarina zastrašujuća, biološka bi mogla biti još gora, jer služe širenju bolesti i zaraze među stanovništvom. Među njih spadaju čak i insekti koji mogu dovesti do trovanja hrane i izbijanja teških zaraza. Takvo je oružje iznimno teško otkriti, a prvi simptomi javljaju se tek nakon nekoliko dana.
Stručnjaci smatraju kako Putin blefira kada je nuklearno naoružanje u pitanju iako, smatra Weber, nije isključena mogućnost da bi mogao upotrijebiti male bojeve glave koje ne predstavljaju toliki rizik, ali bi na bojištu poslale snažnu poruku i posijale strah.
"Nuklearno naoružanje kojim Putin prijeti je takozvano "kazališno" oružje, taktički nuklearni projektili, odnosno bojeve glave koje nose rakete koje on već ispaljuje. No, činjenica je da je mit kako iko može kontrolirati nuklearni rat ako on krene. Ako vjeruje da će ispaliti jednu raketicu i da će to sve zaustaviti, mislim da to nije dobar plan", kaže.
Dodaje kako je NATO rezolutno poručio da se neće vojno uključiti u sukob između Rusije i Ukrajine, no to bi se u trenutku promijenilo posegne li Putin za nuklearnim oružjem.
"Ako, ne daj Bože, iskoriste makar jednu nuklearnu bojevu glavu, svijet će se promijeniti u trenutku i stvari će eskalirati", kaže.
Zaključno, ovaj stručnjak smatra kako bi Zapad, a naročito Velika Britanija, trebala dodatno ulagati u centre za sigurnost i biološku obranu, kako bi se mogli nositi sa svim mogućim kemijskim i biološkim prijetnjama, piše Telegraph.
