Kompanija BH Gas posljednjih dana našla se u fokusu javnosti zbog Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH-Hrvatska, usvojenom prošle sedmice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Prema tom zakonu BH Gas bi trebao biti glavni nosilac aktivnosti na realizaciji ovog projekta na području naše zemlje, čemu se protivi HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem, dok druge parlamentarne stranke s hrvatskim predznakom, prije svih HDZ 1990, kao uvjet podrške ovom zakonu kojeg tek čeka usvajanje u Domu naroda PFBiH, traži korjenite reforme u BH Gasu.
Na račun BH Gasa iz HDZBiH već mjesecima se odašilju brojne optužbe, kako one o nesposobnosti da to preduzeće ostvari pozitivan rezultat u poslovanju, tako o izgubljenim višemilionskim arbitražnim sporovima, pa do optužbi za korupciju.
Svi ti navodi, alibi su HDZ-u BiH za zahtjeve da se formira novo gasno preduzeće sa sjedištem u Hercegovini koje bi, prema njihovom stavu bolje vodilo te procese.
Međutim, HDZBiH zaboravlja da je godinama u vlasti i da su njihovi ministri u Vladi FBiH, ranije s SDA, a sada s Trojkom, konstanta koja je odlučivala i odlučuje o ključnim aspektima onih ugovora vezanih za BH Gas koji su tu kompaniju koštali gubitka desetine miliona maraka.
Izgubljeni višemilionski sporovi
Raport je istražio koliko je do sada BH Gas platio novca u izgubljenom arbitražnom sporu po osnovu tužbe pokrenute od Konzorcija Monter Strojarske Montaže, d.d. Zagreb iz Hrvatske i GP Put d.d. Sarajevo, te šta je s presudom Arbitražnog vijeća sa sjedištem u Cirihu iz aprila ove godine prema kojem su BH Gas i Energoinvest dužni platiti mađarskom transporteru gasa FGSZ oko 11,1 miliona američkih dolara.
Ali, krenimo redom i podsjetimo zašto je hrvatski konzorcij koji je gradio gasovod Zenica-Travnik koji je završen još 2013. godine i nikada nije stavljen u upotrebu, tužio BH Gas.
Naime, gasovod Zenica-Travnik najavljivan je kao prva faza projekta Južne gasne interkonekcije BiH i Republike Hrvatske i alternativno rješenje za prekid ovisnosti BiH od ruskog gasa.
Još 2013. godine, radovi na tom gasovodu su okončani i od tada je 'zakopano' oko 40 miliona maraka koje beskorisno leže pod zemljom i niko od njih deceniju nije imao koristi.
Radove je izvodio konzorcij 'Monter-Strojarske montaže' d.d. Zagreb i GP Put Sarajevo po zaključenom ugovoru u vrijednosti od oko 24 miliona maraka.
Po okončanju radova, nadzorni organ je 27. 11. 2013. godine izvođaču radova izdao potvrdu o preuzimanju radova, ali je interna komisija BH Gasa, formirana s ciljem preuzimanja gasovoda, uočila značajan obim nedostataka na izvedenim radovima i zbog toga nije prihvatila izvedene radove.
Izvođač radova je nakon toga napustio gradilište, a nadzorni organ nije izdao novi certifikat o preuzimanju radova. U martu 2014. BH Gas je sa izvođačem radova raskinuo ugovor, a tehnički pregled gasovoda nije završen, odnosno nije dobiveno odobrenje za upotrebu.
Hrvatska firma 'Monter-Strojarske montaže' d.d. Zagreb u novembru 2015. godine, pred Arbitražnim sudom Vanjskotrgovinske komore BiH, podnijela je tužbu protiv BH Gasa tražeći isplatu oko 3,3 miliona maraka.
Sedam mjeseci nakon toga i BH Gas ulaže protutužbu i traži oko 12,1 milion maraka zbog nedostataka na izvedenim radovima, izgubljene dobiti i za ugovorenu kaznu.
Arbitražni postupak je trajao godinama, nekoliko puta su pokretani i pregovori strana u sporu, ali su okončani bezuspješno.
U konačnici, početkom ove godine Arbitražni sud Vanjskotrgovinske komore je donio presudu kojom je u potpunosti uvažena tužba hrvatskog konzorcija, a ona BH Gasa je odbijena.
Konačan epilog je bio taj da je BH Gas u ovoj godini po osnovu te presude platio ukupno oko čak 7, 7 miliona KM! Od tog iznosa na ime troškova arbitražnog postupka BH Gas je platio oko 750 000 KM.
Ovaj podatak je dostupan i u izvještaju BH Gasa o radu za 2023. godinu u koji je Raport imao uvid.
Taj izvještaj će se uskoro naći i pred federalnim parlamentarcima, koji su u više navrata pitanje o tome ko će platiti troškove zbog izgubljene presude protiv hrvatskog konzorcija već postavljali u Parlamentu FBiH, ali konkretan odgovor o tome nisu dobili.
Iznos koji su već platiti iz BH Gasa nisu naveli ni u odgovoru na upit Raporta o ovoj tužbi. No, iz BH Gasa sada najavljuju skoro puštanje gasovoda Zenica-Travnik u pogon.
"Spor je okončan početkom ove godine donošenjem presude od strane Arbitražnog vijeća, te je po okončanju spora BH-Gas intenzivirao aktivnosti na radovima sanacije, a u svrhu pripreme objekta za tehnički prijem i što skorije puštanje gasovoda u pogon", naveli su iz BH Gasa za Raport, ne precizirajući kada bi to tačno gasovod mogao biti u pogonu.
Na Raportov upit provodi li BH Gas trenutno neke aktivnosti na gasovodu Zenica-Travnik, iz ove kompanije su odgovorili da su kao nosilac implementacije projekta 'pripremili i realizovali sanacioni program'.
"U cilju pripreme gasovoda za tehnički prijem i konačno puštanje u pogon. Po završetku planiranih sanacionih radova, BH-Gas je u avgustu 2024. godine podnio zahtjev za tehnički pregled izvedenih radova prema nadležnom Federalnom ministarstvu prostornog uređenja (FMPU).
Stručne službe BH-Gasa već provode koordinirane aktivnosti sa Komisijom za tehnički pregled, koja je po podnesenom zahtjevu za tehnički pregled imenovana od strane resornog FMPU, te se uvažavajući strateški značaj projekta, okončanje ovog postupka kao i izdavanje upotrebne dozvole očekuje u što skorijem roku. Time bi prirodni gas postao dostupan potrošačima sa područja kojim prolazi trasa magistralnog gasovoda, tj. sa područja općina Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik.
Kako bi se omogućilo korištenje ovog ekološkog energenta u svim sektorima potrošnje, potrebno je istaknuti i aktivnosti koji se poduzimaju od strane Vlade Srednjobosanskog kantona, a koji se odnose na stvaranje uslova potrebnih za razvoj distributivnih mreža na području navedenih općina. U tom kontekstu, određeni subjekti su već iskazali interes za priključenje", naveli su za Raport iz BH Gasa.
Suština ovog problema je da je BH Gas uspješno realizirao još prije 11 godina gasovod Zenica-Travnik kao prvu fazu Južne interkonekcije, ali da su tužbe i višegodišnji arbitražni spor koji je oštetio BH Gas za 7,7 miliona KM doveli do toga da taj gasovod ni 11 godina nakon okončanja radova nije pušten u pogon, a sada su za nešto što nikada nije bilo u pogonu, ali je vrijeme učinilo svoje, očigledno potrebna dodatna sredstva za sanaciju.
Treba podsjetiti i da je BH Gas još 2016. godine uputio zahtjev Tužilaštvu Kantona Sarajevo da ispita sve okolnosti i eventualne nepravilnosti prilikom realizacije projekta.
Tada je, o čemu postoje i pisani izvještaji navođeno da je "gasovod u stanju za koje niko ne može garantovati da ne može ugroziti sigurnost lokalnog stanovništva i okoline.“
No, iz Tužilaštva KS do danas nisu javnost obavijestili o tome šta su uradili po ovom zahtjevu.
Za Raport su još prije godinu iz tog tužilaštva naveli da je riječ "o kompleksnom predmetu u kojem je pribavljena obimna dokumentacija, te u kojem se intenzivno poduzimaju radnje i aktivnosti u cilju rasvjetljavanja svih navoda iz višesložne krivične prijave", te da zbog zaštite istrage ne mogu otkrivati više detalja.
Kako tad tako i danas su ostale nepoznanice u vezi s tim ko je i da li je istraživan u ovom slučaju, a ovaj gasovod, kako je Raport i najavio prije godinu dana postao je vruća tema u okviru aktueliziranih razgovora o Južnoj gasnoj interkonekciji.
Ko je pogodovao Mađarima i zašto se kriju odgovorni?
Drugi izgubljeni arbitražni spor za BH Gas odnosi se na onaj pred Arbitražnim vijećem u Cirihu u aprilu ove godine, kada je Arbitražno vijeće u predmetu tužbe mađarskog transportera gasa FGSZ protiv BH Gasa, Energoinvesta i Vlade FBIH donijelo presudu da BH Gas i Energoinvest solidarno moraju platiti mađarskoj kompaniji oko 11,1 miliona američkih dolara i to s kamatom.
I na upite parlamentaraca u Federalnom parlamentu ko će platiti ove milione dolara, do sada su iz ovih kompanija, ali i iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije prema nedavnim odgovorima navodili da „nisu okončane sve radnje s pravnim timom u vezi s tom presudom“, kao i njenim konačnim finansijskim efektima na obje ugovorne strane, što će se znati u narednom periodu.
Podsjećamo, u ovom predmetu pred Arbitražnim vijećem Vlada FBiH je oslobođena odgovornosti.
Međutim, u maju ove godine iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije jasno je poručeno da je zaključivanjem aneksa ugovora iz 2020.godine, te ugovaranjem visoke ugovorne kazne u slučaju raskida ugovora u korist mađarskog transportera gasa, neposredno pred uvođenje novog pravca snadbijevanja gasom putem Turskog toka, BH Gasu i Energoinvestu načinjena ogromna šteta.
No, do danas nije razjašnjeno i utvrđeno ko je to pogodovao mađarskoj kompaniji i pristao da se aneksom u ugovor uvrste visoki penali u njenu korist, ako dođe do raskida ugovora iako se tada već znalo da će se pravac snabdijevanja gasom mijenjati i da će doći do raskida ugovora.
Također, bivša Vlada FBiH je donosila određene odluke u vezi s aneksom ovog ugovora i ako se Arbitražno vijeće u Cirihu nije bavilo s tim pitanjem, javnost u BiH treba znati ko je doveo BH Gas i Energoinvest u situaciju da im „nad glavom visi“ dug koji premašuje 11 miliona USD.
Iz dosadašnjih stavova Vlade FBiH, odnosno resornog ministarstva evidentno je da su oni zadovoljni s time što Arbitražni sud u Cirihu nije Vladu odredio kao dužnika prema mađarskoj kompaniji, no Vlada FBIH se nikako ne može izuzeti od ovog problema, niti amnestirati od bilo kakve odgovornosti u ovom slučaju.
A, isto tako ne može ni HDZBiH. Jer, na kraju, 'svi putevi' u pričama o bilo kojem javnom preduzeću i problemima u njima, kao i posljedicama koje nažalost trpe i građani vode do Vlade FBiH.
A, kada se govori o Vladi FBiH, onda se ne može zaobići ni Parlament FBiH. Jer, njima Vlada FBiH odgovara za rad.
Zato, poruka našim dobro plaćenim direktorima javnih preduzeća, federalnom premijeru, te federalnim ministrima, poslanicima i delegatima, bila bi do konačno počnu raditi svoj posao.
A, on uključuje i pronalazak odgovornih za ono što se dešavalo u Energoinvestu i BH Gasu, odnosno što je prethodilo arbitražnom sporu s Mađarima.
Jer, ako se skrivaju odgovorni za ogromne propuste i sadašnja dugovanja, onda se to može tumačiti i da oni koji ih štite žele njihovim stopama ili ih ne znaju pronaći. Za građane, nijedan od tih eventualnih razloga nije opravdavajući.
Kako je došlo do spora s mađarskom kompanijom
Neizbježno pitanje u ovom slučaju je i da li je neko imao koristi od toga što je aneksom ugovora pogodovao mađarskoj firmi i zašto se o tome šuti?
Podsjećamo, do ove presude je došlo nakon što je mađarski FGZS u septembru 2021. pokrenuo spor kojim je od Vlade FBiH, BH Gasa i Energoinvesta tražio više od 21 milion američkih dolara, jer je Federacija BiH 1. aprila 2021. promijenila trasu snabdijevanja ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok iako je postojao ugovor s FGSZ-om koji je bio valjan do 2023. godine.
Do 2021. godine ruski plin je BiH dobivala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.
U međuvremenu uslijedila je i kontratužba Arbitražnom sudu protiv FGSZ, pa je utvrđeno da je ta mađarska kompanija nanijela štetu BH Gasu.
Arbitražno vijeće je, također usvojilo i protutužbeni zahtjev Energoinvesta i BH-Gasa u iznosu od 10,9 miliona USD.
Spor je u ovom dijelu okončan na način da je naloženo mađarskom FGSZ da plati 9, 9 miliona dolara bh. strani, jer je FGSZ od 2019. do 2021. godine naplaćivao transport gasa u iznosima većim od zvanično odobrenih tarifa za transport gasa.
