Antikorupcioni tim Vlade Federacije BiH formiran je prije pet godina. U nedavno objavljenom Izvještaju o radu ovog Tima za 2020. godinu navodi se da je Tim svoje aktivnosti provodio u skladu sa, sada već zastarjelom, Odlukom o usvajanju Akcionog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2016 - 2019. godina.
Tako je Tim u protekloj godini održao 14 sastanaka, razmatrao 94. tačke dnevnog reda, fokusirao se na uspostavu pretpostavki za izradu nove strategije za borbu protiv korupcije, urgirao izradu planova integriteta kao preventivnog antikorupcijskog alata kod onih federalnih institucija koje ih do sada nisu usvojile, sačinio Akcioni plan Federacije BiH za prevenciju korupcije za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa, a koji je Vlada Federacije BiH usvojila u septembru 2020. godine, sarađivao sa drugim antikorupcionim timovima na svim nivoima vlasti u BiH i Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), a članovi Tima učestvovali su i na sjednicama Upravnog odbora IPAK projekta (Institucionalna podrška antikorupciji) koji finansira EU.
Sead Lisak, predsjednik je Antikorpucionog tima Vlade Federacije BiH, a članovi su: Ana Papac, Mirsad Bajraktarević, Magdalena Baotić, Mustafa Bisić, Faruk Zubčević, Saida Kastrat i Dijana Smajilagić.
Lisak za Raport ističe opredjeljnost Vlade Federacije BiH u borbi protiv korupcije.
"Prema dosadašnjim pokazateljima i djelovanju, Vlada Federacije BiH opredjeljena je i posvećena u borbi protiv korupcije. Obaveza Vlade je da osigura normativno-pravne i instititucionalne pretpostavke i kapacitete za efikasnu borbu protiv korupcije. Vlada u potpunosti podržava neovisan rad Antikorupcionog tima“, jasan je Lisak.
Da je „politička volja“ neophodna u adekvatnoj borbi protiv korupcije, svjestan je i Lisak podsjećajući da je Vlada Federacije BiH na 109. hitnoj sjednici održanoj 29. marta 2018. godine usvojila prednacrt Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije i uputila ga u parlamentarnu proceduru u kojoj se pomenuti dokument i dalje nalazi.
„Istina, za borbu protiv korupcije nikada dovoljno djelovanja. Uvijek se može više. Nažalost, svjedoci smo da 'politička volja' utiče na efikasnu borbu protiv korupcije. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na 30. vanrednoj sjednici koja je održana 20. juna 2018. godine odobrio je, većinom glasova, nacrt Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH. Nažalost, Dom naroda od tada ovaj Zakon nikada nije stavio na dnevni red“, ističe Lisak.
Iz Federalnog ministarstva pravde saznali smo da se nacrtom Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH po prvi put pruža pretpostavka za sveobuhvatnu zaštitu lica koja prijavljuju korupciju bez obzira da li su zaposleni u javnom ili privatnom sektoru. Žaštićen bi bio njihov radni status kao i članovi porodice. Prijavitelji bi korupciju mogli prijaviti poslodavcu i drugim nadležnim organizacijama ali i informaciju o korupciji objaviti javno putem medija. Određene su i kaznene odredbe u vidu novčanih kazni za odgovorne osobe za neprovođenje odredbi nacrta Zakona.
Eto odgovora zašto naše odabrane, mudre glave ne žele prepustiti „pravo nedodirljivosti“ običnom puku. A zašto i bi? Ko smo mi da „njih“ kontrolišemo i prijavljemo?
(Anti)koruptivna mreža
Kao jedna od osnovnih aktivnosti koju je Tim provodio od svog formiranja bila je uspostava antikoruptivne mreže i fokusnih tačaka u federalnim institucijama, istaknuto je u u Izvješaju o radu za 2020. godinu.
Zanimljivo je, a moglo bi se reći i poražavajuće, da ni nakon pet godina, spomenuta mreža još uvijek nije u potpunosti uspostavljena. Od 132 federalna organa uprave, kontakt odnosno fokusnu tačku odredilo je njih 128 sa kojima Tim protekle godine nije komunicirao zbog pandemije.
Tim je u proteklom periodu upoznao sve federalne organe, tijela, institucije i pravna lica sa njihovim obavezama vezanim za izradu Plana djelovanja protiv korupcije i Plana integriteta kao internog antikorupcijskog dokumenta koji treba da sadrži skup mjera kojima se identifikuju, sprječavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj različitih oblika koruptivnog ponašanja.
Iako je upitno i očekivati da ova samoprocjena izloženosti državnih i drugih službenika različitim rizicima ikada u potpunosti i zaživi, svrha Plana integriteta je uspostavljanje mehanizma koji će obezbijediti efikasno i efektivno funkcionisanje ministarstava, uprava, agencija i tijela kroz jačanje odgovornosti, pojednostavljenje procedura, povećanje transparentnosti kod donošenja odluka, povećanje otpora radnog mjesta u odnosu na koruptivne pojave, kontrolisanje diskrecionih ovlaštenja, poštivanje etičkih vrijednosti, eliminisanje neefikasne prakse i neprimjenjive regulative i uvođenje efikasnog sistema nadzora i kontrole rada i ponašanja službenika.
Planove integriteta do sada je izradilo i usvojilo 99 od 103 obveznika. Iste još uvijek nisu kreirali: Federalno pravobranilaštvo zbog nedostatak kapaciteta, JU „Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić“ iz istog razloga, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH zbog opterećenosti drugim poslovima i BNT - Tvornica mašina i hidraulike d.d zbog neusvajanja internih akata o sistematizaciji.
Ni ranije provedene edukacije kontakt tačaka vezane za korištenje softwera za proaktivni monitoring implementacije Strategije za borbu protiv korupcije 2016 - 2019. godina i pratećeg Akcinog plana nisu se mogle primjeniti u praksi.
Razlog tome nije istek kako Strategije tako i Akcionog plana već činjenica da administrator aplikacije – APIK nije osigurala potrebne pretpostavke za njezinu primjenu čime je, kako je naznačeno u Izvještaju, blokiran pristup aplikaciji i onemogućena osnovna svrha da kontakt tačke elektronski izvještavaju o provedbi mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Očekivano, ni Tim tako nije mogao sačiniti adekvatan izvještaj o provedbi strateških antikorupcijskih dokumenata.
Hasim Šabotić, direktor APIK-a za Raport pojašnjava da je zbog nedostatka resursa i kapaciteta za razvoj i održavanje složenih softverskih alata, Misija OSCE-a u BiH pružila podršku tijelima za sprečavanje korupcije kroz razvoj aplikativnog rješenja za monitoring provedbe strateških antikorupcijskih dokumenata ali da to nije razlog za neispunjavanje zakonskih nadležnosti u pogledu monitoringa.
„Agencija je kreirala četiri izvještaja o monitoringu provedbe Strategije za borbu protiv korupcije 2015 - 2019. godina bez korištenja aplikacije i to ne može predstavljati razlog i izgovor za neispunjavanje zakonskih nadležnosti u pogledu monitoringa i dostavljanja informacija o provedbi strategije ne samo za Agenciju nego i za ostala tijela za sprečavanje korupcije u BiH“, tvrdi Šabotić.
Tipično za domaću vlast naviknutu da se pod izgovorom nedostatka finansijskih sredstava osloni na pomoć vanjskih subjekata i ovaj put je isto učinjeno. Zahvaljujući Misiji OSCE-a u BiH, koja je u proteklih mjeseci donirala određenu IT opremu tijelima za sprečavanje korupcije u BiH, proces sticanja tehničkih preduslova za rad softverskih alata sve je izvjesniji.
Prema riječima Šabotića, nakon što je aplikacija kreirana, izvršena je njena instalacija na 12 baznih računara tijela za sprečavanje korupcije u BiH i 22 institucije sa javnim ovlaštenjima na svim nivoima vlasti u BiH. Misija OSCE-a u BiH i CRMA inicijalno su finansirale funkcionisanje spomenute aplikacije na cloud sistemu kao svojevrsnu premosnicu do sticanja potrebnih tehničkih preduslova. Riječ je o zasebnim softverskim sistemima za koje svaki nivo vlasti treba osigurati određene tehničke pretpostavke za funkcionisanje što Vlada Federacije BiH nije učinila.
Državna (ne)regulativa
Ako nije riječ o nedostatku finansijskih sredstava, za neusvajanje strateški važnih dokumenata ustaljena praksa je okriviti neki drugi nivo vlasti. Bez usvajanja državne Strategije za borbu protiv korupcije 2020 – 2024. godina, ni Antikorupcioni tim Vlade Federacije BiH nije mogao kreirati svoju.
„Neusvajanjem državne strategije nismo imali definisane opšte principe koji bi se ugradili u Strategiju za borbu protiv korupcije Federacije BiH, te nije bilo moguće pristupiti izradi nove strategije“, saopštava Lisak.
Prema Zakonu o APIK-u propisano je da će „entiteti, kantoni i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine usvojiti i razviti strategiju za borbu protiv korupcije i akcioni plan u skladu s opšim principima utvrđenim u državnoj Strategiji za borbu protiv korupcije“.
Početkom 2019. godine, APIK je formirao Interresornu radnu grupu za izradu nacrta Strategije za borbu protiv korupcije BiH 2020 - 2024. godina koji je poslat Vijeću ministara BiH na usvajanje.
„Vijeće ministara BiH je na 25. sjedinici održanoj 3. februara 2021. godine razmatralo Prijedlog odluke o usvajanju Strategije ali isti nije prihvaćen jer nije dobio potrebnu većinu glasova. Za Prijedlog je bilo četiri glasa protiv i to: predsjedatelj Vijeća ministara BiH, ministar za ljudska prava i izbjeglice, ministar komunikacija i prometa i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa“, precizira Šabotić i dodaje kako će APIK kroz raspoložive mehanizme i zakonske mogućnosti inicirati prema nadležnim institucijama proces usvajanja Strategije kroz direktne konsultacije.
Lisak je u izradi nacrta Strategije za borbu protiv korupcije BiH 2020 - 2024. godina učestvovao u svojstvu člana Interresorne radne grupe.
Na pitanje da objasni koliko je nova strategija unaprijeđena u odnosu na prethodnu i u kojim segmentima, Lisak nije želio odgovoriti.
Detaljniji odgovor daje Šabotić i za Raport otkriva da se nacrtom državne Strategije i Akcionog plana za period 2020 - 2024. godina uvode četiri nova opšta i strateška prioriteta: kapaciteti za sprečavanje korupcije, usklađivanje antikorupcijskih politika na svim nivoima vlasti u BiH, sektorski pristup u borbi protiv korupcije i uključivanje jedinica lokalne samouprave u borbu protiv korupcije.
U skladu sa navedenim, za nadati se da će buduća Strategija na federalnom nivou također biti unaprijeđena.
Iz Izvještaja o radu Antikorupcionog tima Vlade Federacije BiH za 2020. godinu, vidljivo je da Tim i neće morati ulagati mnogo samostalnog napora u kreiranje nove federalne Strategije jer sve daljnje aktivnosti preuzima Misija OSCE-a u BiH.
„Tokom 2020. vođeni su intenzivni pregovori sa predstavnicima Misije OSCE-a u BiH na osiguranju pomoći koja će osigurati eksperta koji će sačiniti analizu protekle strategije s posebnim naglaskom na učinke i efekte provedbe dok će se na osnovu analize definirati i prepreke u realizaciji postavljenih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Predmet analize će biti i utvrđivanje vrijednosti provedenih procesa i postignutih rezultata sa ciljem dobijanja jasnijeg i preciznijeg okvira u procesu borbe protiv korupcije koji bi se trebao definisati kroz izradu nove strategije“, specificira se u Izvještaju.
Nema se, može se polako
U Izvještaju Antikorupcionog tima iz 2019. godine konstatovano je da Tim nema obezbjeđenu administrativno-tehničku podršku niti odobren budžet.
Tek u maju ove godine, Vlada Federacije BiH donosi Rješenje o izmjeni Rješenja o formiranju Antikorupcionog tima Vlade Federacije BiH kojim je, između ostalog, određena osoba za obavljanje poslova sekretara odnosno stručnih i administrativno- tehničkih poslova za potrebe Antikorupcionog tima Vlade Fedracije BiH.
„Tim ima status privremene komisije koja, kao i svaka druga komisija, po zakonu nema svoj budžet. Za podršku radu Antikorupcionog tima koriste se kapaciteti institucija koje imaju svoje predstavnike u Antikorupcionom timu. Pojedine aktivnosti Tima podržavaju donatori, a posebno Misija OSCE-a u BiH, kroz organizaciju pretpostavki za održavanje sastanaka ili edukacija na kojima učestvuje veći broj učesnika kao što su koordinacijski sastanci ili edukacije kontakt tačaka“, objašnjava Lisak.
Iako Antikorupcijski tim Vlade Federacije BiH nema operativne nadležnosti, Tim je 2019. godine zaprimio tri krivične prijave koje su nakon razmatranja proslijeđene nadležnom Kantonalnom Tužilaštvu Kantona Sarajevo na razmatranje i eventualno postupanje.
Na pitanje da li je Tim zatražio izvještaj o realizaciji navedenih prijava, Lisak nije decidno odgovorio ali je kazao da je „u pojedinim slučajevima o postupanju je upoznat i Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo“. Tokom 2020. godine, nije bilo zaprimljenih prijava.
Pozivajući se na Akcioni plan 2016 – 2019. godina, željeli smo saznati i nešto više o uspostavljanju učinkovitog institucionalnog mehanizma saradnje sa drugim tijelima za borbu protiv korupcije na svim nivoima vlasti u BiH i APIK-om.
I opet, jasan odgovor od Liska nismo dobili ali smo saznali da je uz posredovanje i pomoć, koga drugog nego Misije OSCE-a u BiH, održano 16 zajedničkih koordinirajućih sastanaka uz učešće predstavnika svih tijela u BiH na kojima su razmjenjivane informacije i iskustva vezana za provedbu, koordinaciju i monitoring antikorupcijskih aktivnosti.
„Na sastancima, predstavnici tijela za sprečavanje korupcije u BiH sa svih nivoa, razmjenjuju informacije o tekućim aktivnostima. Ovu praksu cijenim svrsishodnom i učinkovitom. Antikorupcioni tim Vlade Federacije BiH uspostavio je saradnju sa organizacijama civilnog društva koje provode antikorupcione projekte koji mogu kroz realizaciju određenih programa i projekata doprinijeti efikasnijoj implementaciji Strategije u Federaciji BiH“, kaže Lisak neobjašnjavajući o kojim nevladinim organizacijama, programima i projektima je riječ.
Sve u svemu, gotovo je nemoguće nezaključiti da Tim i Vlada Federacije BiH, baš kao i ostali nivoi vlasti, zvanično rade, a zapravo ne rade ništa da se, osim deklarativno, uhvate u koštac sa korupcijom.
Gotovo se sa sigurnošću može reći da će prepreke istaknute u državnoj Strategiji za borbu protiv korupcije 2015 – 2019. godina i dalje biti sastavni dio nekih novih strategija na svim novima vlasti u BiH: nedostatak političke i druge volje, neispunjavanje međunarodno preuzetih obaveza, nedovoljna samostalnost i kompetentnost subjekata provedbe, njihova nedovoljna angažovanost, nedostatak finansijskih i drugih resursa, kompleksnost političkog sistema, nedostatak sistema i koordinacije, nedostatak podrške javnosti i neutemeljena očekivanja za brze učinke u borbi protiv korupcije.
