Ombudsmeni za ljudska prava BiH donijeli su preporuku u vezi sa žalbom Amine i Denisa Smajlovića u ime Nadin Smajlović, saznaje Raport. Riječ je o roditeljima djevojčice kojoj je odbijeno liječenje na Pedijatrijskoj klinici KCUS-a.
Nakon provedenog postupka, a temeljem cjelokupnog spisa predmeta, žalbenih navoda, kao i izjašnjenja nadležnog organa, Ombudsmeni BiH su zaključili da u konkretnom predmetu postoje određeni procesni propusti koji ugrožavaju prava pacijenta, a imajući u vidu osjetljivost i senzibilnost predmetnog slučaja, potrebno je poduzeti dodatne aktivnosti i napore u cilju što jasnijeg preciziranja postupanja organa u najboljem interesu djeteta.
Liječenje u inostranstvu
Prema dokumentu koji je u posjedu Raporta, Ombudsmeni su donijeli preporuke da Federalno ministarstvo izvrši dopunu Pravilnika o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo na način da se dodatno precizira postupak u okolnostima kada zdravstvena ustanova ne podnese prijedlog za upućivanje na liječenje u inostranstvu, vodeći računa o obavezi da pacijentu u skladu sa zakonodavstvom u BiH i međunarodnim standardima mora biti osigurano pravo na efikasan pravni lijek.
Druga preporuka odnosi se na to da KCUS podnositeljima žalbe odgovori odlukom na pismene zahtjeve u vezi rješavanja statusa malodobne pacijentice Nadin Smajlović. Preporučeno je da KCUS u ovom i budućim slučajevima pokloni dodatnu pažnju zaštiti prava privatnosti i podataka u vezi sa liječenjem kada je u pitanju obrada osjetljivih podataka, a posebno djece, poštujući odredbe Zakona o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata i Konvencije o zaštiti prava djeteta.
Ove preporuke trebaju biti realizirane u roku od 30 dana i o tome trebaju biti obavješteni Ombudsmeni BiH.
Ovaj predmet institucija Ombudsmena promatrala je kroz četiri komponente prava na zdravlje i to dostupnost, pristupačnost, prihvatljivost i kvaliteta.
„Evidentno je da konzilij ljekara Pedijatrijske klinike KCUS-a mišljenja da je najbolji benefit za pacijenticu da se trenutno liječenje nastavi van BiH, a što je vidljivo iz otpusnog pisma Nadin Smajlović od 8. 11. 2019. Na osnovu toga, 15. 11. 2019. podnositelji žalbe su uputili akt Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH koji je 15. 11. 2019. dostavio odgovor u kojem se navodi da kod Zavoda nije pokrenut postupak za upućivanje na liječenje u inostranstvo od strane zdravstvene ustanove. Zatim su 27. 11. podnositelji žalbe Pedijatrijskoj klinici KCUS-a uputili zahtjev za rješavanje statusa malodobne pacijentice Nadin smajlović. A s obzirom na to da nisu dobili odgovor, 9. 12. 2019. upućena je urgencija na prethodni akt. Nije evidentno da je KCUS dostavio odgovor podnositeljima žalbe“, navodi se u mišljenju Ombudsmena.
Zatim se navodi da Ombudsmeni smatraju da nije osiguran u potpunosti princip dostupnosti zdravstvene zaštite jer nije osigurana dostupnost informacijama o mogućnosti liječenja.
„S obzirom na činjenicu da je u konkretnom slučaju riječ o djetetu kao posebno ranjivoj kategoriji osoba, upitno je da li je zdravstvena ustanova postupala na način da je poštovan princip prihvatljivosti koji, između ostalog, zahtijeva od zdravstvenih ustanova da vode računa o dobnoj skupini, poštujući medicinsku etiku, što uključuje i povjerljivost i informiranost“, piše u mišljenju.
Dalje, Ombudsmeni BiH ukazuju na to da nedorečenost i nepostupanje po procedurama mogu dovesti u pitanje i dobar kvalitet zdravstvene zaštite kako je to predviđeno međunarodnim standardima.
„U konkretnom slučaju izostala je primjena odredbi Pravilnika o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo, u njihovoj cjelokupnosti i međusobnom odnosu, jer se samo tako postiže cilj koji se želio ostvariti donošenjem Pravilnika. Svaka djelimična, odnosno selektivna primjena njegovih uredaba, bez jasnog i preciznog obrazloženja ne osigurava pravnu sigurnost kao ključni element kod pravnog normiranja. Dodatno, zabrinjava izostanak dužne pažnje i senzibilnosti za činjenicu da u konkretnom slučaju pacijent je dijete koje shodno međunarodnim standardima, a prije svega zakonodavstvom BiH, uživa poseban nivo zaštite“, navodi se u mišljenju.
Ombudsmeni navode da je u slučaju Nadin Smajlović konzilij ukazao i da je najbolji benefit za pacijenticu da nastavi liječenje van BiH, zbog čega je ostalo nejasno zašto nije postupano shodno Pravilniku i podnesen prijedlog za liječenje u inostranstvu, odnosno, ako je i pored navedenog mišljenja vezanog za najbolji benefit pacijenta iznesen u otpusnom pismu, stajalište KCUS-a bilo da nisu ispunjeni uslovi utvrđeni Pravilnikom, nije donesen akt koji bi omogućavao podnositeljima žalbe korištenje pravnih lijekova.
„Ostalo je nejasno kako pacijent, po čijem zahtjevu za ostvarivanje prava se ne donese akt, a smatra da mu nije omogućen adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, može tražiti dalju zaštitu svog prava“, piše u mišljenju.
Ombudsmeni BiH, bez zadiranja u pitanja medicinskog tretmana i liječenja, ukazuju na potrebu da sve procedure i slučajevi budu jasno regulirani relevantnim dokumentima koji trebaju biti dostupni pacijentima, te u konačnici procedure moraju rezultirati aktom na koji bi pacijent, ukoliko nije zadovoljan ishodom odgovora, imao pravni lijek, odnosno pravo žalbe i ponovno razmatranje od strane višeg organa.
„U konkretnom slučaju jasno je da je izostalo poštovanje procedura što je rezultiralo time da pacijentica nije imala mogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti u skladu sa principima pristupačnosti, dostupnosti zdravstvenih usluga, prihvatljivosti i kvaliteta. Nerješavanje statusa pacijentice, posebno s aspekta donošenja odluke na koju bi pacijentici bilo omogućeno pravo na pravni lijek, je rezultiralo da se pacijentica našla u pravnom vakuumu, a što je posebno osjetljivo kada se radi o zdravstvenoj zaštiti i može imati dalekosežne negativne posljedice. Sve navedeno je sadržano u činjenici da Pravilnik o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo ne precizira jasnu proceduru postupanja kada zdravstvena ustanova odbija da dostavi prijedlog za izmještanje na liječenje u inostranstvo, a istovremeno u aktu kao što je otpusno pismo napisano je da suprotno, što otvara pitanje šta u takvim situacijama da pacijent radi“, pojasnili su Ombudsmeni.
Zaštita ličnih podataka maloljetnika
Ova instituacija je dala i svoj osvrt u vezi zaštite ličnih podataka na privatnost.
„U pogledu pitanja javnog obznanjivanja podataka o bolesti malodobne Nadin Smajlović, stav institucije Ombudsmena, je da je KCUS trebao postupati sa posebnom pažnjom s obzirom na to da je riječ o obradi posebno osjetljivih podataka. Nesporno je da roditelji maloljetnika kao njegovi zakonski staratelji trebaju voditi računa o zaštiti ličnosti i zdravlja maloljetnika, međutim, obaveza države i samim tim institucija i javnih organa, u konkretnom slučaju KCUS-a je da obrate posebnu pažnju kada su u pitanju maloljetnici, te vode računa da u svim okolnostima postupaju u najboljem interesu djeteta“, navodi se u dokumentu.
