Prošlo je više od godinu od Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023.
U narednim mjesecima vodio se rat u Gazi u kojem su poginule desetine hiljada ljudi i prijetila eskalacija na drugim područjima svijeta.
Napokon, jučer je objavljeno da su Izrael i palestinska grupa Hamas postigli dogovor o primirju koji bi trebao stupiti na snagu u nedjelju, 19. januara.
Sukob je bjesnio više od godinu i doživio je eskalaciju između Izraela i Irana te otvoreni sukob izraelske vojske s grupom Hezbollah u Libanu.
U očekivanju primirja, podsjećamo na sve ono što se dešavalo u protekom periodu:
Napad Hamasa i izraelska odmazda
Dana 7. oktobra 2023., Hamasovi naoružani napadači pokreću napad na južni Izrael, divljajući kroz zajednice i ubijajući 1.200 ljudi.
Oko 250 ljudi vraćeno je u Gazu, prema izraelskim podacima, gdje su zatočeni. Status talaca postaje centralno pitanje obnovljenog sukoba, prenosi Sky News.
Premijer Benjamin Netanyahu objavljuje da je Izrael u ratu i naređuje zračne napade na Gazu, uz potpunu opsadu gusto naseljene teritorije.
Izrael je izvršio ofanzivu na Gazu
Izrael je 13. oktobra saopćio stanovnicima grada Gaze, u kojem živi više od milion ljudi, da se evakuiraju i presele na jug.
Istog dana, trupe Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) kreću u Pojas Gaze.
Eksplozija u bolnici Al-Ahli u gradu Gazi 17. oktobra izazvala je bijes u arapskom svijetu, ali postoje neslaganja i zabune oko toga ko stoji napada.
Kasnije istog mjeseca Izrael pokreće veliki kopneni napad na Gazu, označavajući početak svoje invazije.
Dana 15. novembra 2023. godine, izraelske trupe ulaze u najveću bolnicu u Gazi, Al-Shifa, u gradu Gazi, nakon opsade koja je trajala nekoliko dana tokom koje medicinsko osoblje kaže da su pacijenti, uključujući novorođenčad, umrli zbog nedostatka struje i zaliha.
IDF kaže da je bolnica korištena za prikrivanje podzemnog štaba Hamasa, što bolničko osoblje negira.
U roku od nekoliko sedmica sve bolnice koje opslužuju sjeverni dio Gaze prestaju s radom.
Prekid vatre
Nakon sedmica borbi, Izrael i Hamas objavljuju prvo primirje u ratu.
Pristali su prekinuti borbe na četiri dana kako bi razmijenili žene i djecu taoce držane u Gazi za palestinske žene i tinejdžere koje je Izrael zatvorio, te omogućili dodatnu pomoć.
Prekid vatre je na kraju produžen za ukupno semdicu i doveo je do oslobađanja 105 talaca i oko 240 palestinskih zatočenika.
Rat se nastavlja 1. decembra. Nekoliko dana kasnije, izraelske snage pokreću svoj prvi veliki kopneni napad na južnu Gazu, na periferiji grada Khan Younis.
Dana 6. decembra 2023., 22 člana iste porodice ubijena su u izraelskom zračnom napadu na izbjeglički kamp Jabalia u sjevernoj Gazi.
Dva dana kasnije, Sjedinjene Američke Države stavljaju veto na zahtjev Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za trenutnim humanitarnim prekidom vatre. Velika Britanija je suzdržana.
Dana 15. decembra, IDF-ove trupe ubile su tri izraelska taoca koji su greškom otvorili vatru na njih.
Dvojica od njih su ubijena u prvoj razmjeni vatre, dok treći umire 15 minuta kasnije nakon što ga je IDF natjerao da izađe, a zatim je pucano na njega.
SAD i Britanija pokreću zračne napade na Jemen
Kontinuirani napadi pobunjenika Huta na brodove u Crvenom moru tokom tog perioda uzrokuju veliku zabrinutost za međunarodnu trgovinu.
Zato su u januaru 2024. SAD i Velika Britanija pokrenule desetine zračnih napada širom Jemena u znak odmazde.
Huti kažu da je pet njihovih boraca ubijeno u prvim udarima i obećavaju da će nastaviti s napadima na brodove.
Istog dana, Međunarodni sud pravde saslušao je uvodne riječi u slučaju u kojem Južna Afrika optužuje Izrael za genocid nad palestinskim stanovništvom. Izrael negira optužbe.
Broj mrtvih premašuje 30.000
Dana 22. januara 2024., 21 IDF vojnik je ubijen u centralnoj Gazi - najsmrtonosniji dan za izraelske snage od početka rata.
Krajem februara, ministarstvo zdravlja u Gazi, koje vodi Hamas, kaže da je broj smrtnih slučajeva na tom području od 7. oktobra 2023. porastao iznad 30.000.
Kaže da su većina ubijenih žene i djeca i upozorava da je stvarna brojka vjerovatno veća.
Postoji velika međunarodna zabrinutost zbog izraelskog plana da pokrene vojnu ofanzivu na južni grad Rafah, gdje se sklonilo više od milion ljudi.
UN upozorava da je glad neizbježna u sjevernoj Gazi i kaže da 1,1 milion ljudi gladuje.
Dana 1. aprila, sedam humanitarnih radnika iz World Central Kitchen ubijeno je u izraelskom vojnom napadu u Gazi. Među poginulima su tri britanska državljana.
Izraelska istraga utvrdila je da su netačne pretpostavke, pogreške u donošenju odluka i kršenja pravila angažmana rezultirale njihovom smrću.
Iran i Izrael razmjenjuju salve
Eskalacija napetosti između Izraela i Irana "zakuhala" se u aprilu.
Teheran tvrdi da je u izraelskom napadu na njegovu ambasadu u sirijskom glavnom gradu Damasku ubijeno nekoliko iranskih oficira, uključujući visokog generala.
Kao odmazdu, 13. aprila Iran lansira baražnu vatru od desetina projektila i bespilotnih letjelica na Izrael. Velika većina je presretnuta.
U jeku međunarodne zabrinutosti zbog regionalne krize, Izrael odgovara udarima na niz ciljeva u Iranu.
Teheran umanjuje učinak napada u blizini velike vojne zračne baze i nuklearne lokacije u centralnom gradu Isfahanu, ali satelitske fotografije pokazuju da je pogođen radar protuzračne odbrane.
Također u aprilu, desetine hiljada ljudi učestvuje u protuvladinim protestima u Izraelu, pozivajući Netanyahua da postigne dogovor o prekidu vatre za oslobađanje talaca.
Slijedi nekoliko mjeseci drugih protesta protiv izraelske vlade.
Pregovori u Kairu nisu doveli do prekida vatre
Razgovori u egipatskoj prijestonici Kairu s ciljem da se Izrael i Hamas dogovore o uvjetima za prekid vatre dolaze u centar pažnje početkom maja.
Nade u napredak, kada je Hamas objavio da je prihvatio prekid vatre koji su predložili Egipat i Katar, raspršene su nakon što ga je izraelski zvaničnik nazvao "prevarom".
Ljudi na ulicama Rafaha slavili su nakon Hamasove objave, ali nekoliko sati kasnije izraelska vojska kaže da izvodi udare u gradu.
Napad na Rafah
Došlo je do međunarodnog bijesa nakon što je u izraelskom zračnom napadu na Rafah krajem maja poginulo 45 ljudi.
Prema palestinskim ljekarima, udar je pogodio šatore za raseljene osobe. Vlasti u Gazi koje vodi Hamas kažu da su većina mrtvih žene i djeca.
Netanyahu kaže da je to bila "tragična pogreška", dok čelnik UN-ove agencije za palestinske izbjeglice tvrdi da je grad postao "pakao na zemlji" nakon smrtonosnog udara.
Spašavanje talaca uz veliki broj žrtava
Početkom juna četiri taoca su spašena u izraelskoj akciji u Gazi.
Hvaljena kao "herojska akcija" u Izraelu, vojska kaže da je oslobodila taoce pod teškom vatrom.
Međutim, napad koji je uslijedio na Al-Nuseirat u centralnoj Gazi, palestinski izbjeglički kamp, doveo je do scena poput "horor filma", prema stanovnicima.
Sudska presuda o Izraelu
Dana 19. jula, Međunarodni sud pravde presudio je da je izraelska politika naseljavanja okupiranih palestinskih teritorija u suprotnosti s međunarodnim pravom.
"Izraelski transfer doseljenika na Zapadnu obalu i u Jerusalem, kao i izraelsko održavanje njihovog prisustva je u suprotnosti s članom 49. Četvrte ženevske konvencije", tvrdi vijeće od 15 sudija iz cijelog svijeta.
Sud kaže da Izrael mora odmah prekinuti izgradnju naselja - djela koja "izraelsko prisustvo na okupiranoj palestinskoj teritoriji čine nezakonitim".
Netanyahu posjetio SAD
Netanyahu kreće u kontroverznu posjetu SAD krajem jula i u oštrom govoru u Kongresu obećava postizanje "potpune pobjede" protiv Hamasa.
Međutim, potpredsjednica SAD Kamala Harris kaže da "neće šutjeti" o teškoj humanitarnoj situaciji u Gazi nakon sastanka s izraelskim premijerom.
Harris kaže da Izrael ima pravo braniti se, ali oštro dodaje:
"Bitno je kako to radi."
Eskalacija napetosti s Hezbollahom
Nekoliko dana kasnije, Netanyahu obećava žestoku odmazdu nakon što je u napadu na Golanskoj visoravni, koju je okupirao Izrael, ubijeno 12 djece.
On krivi grupu Hezbollah za raketu koja je pogodila nogometno igralište u Majdal Shamsu. Hezbollah poriče bilo kakvu ulogu u napadu.
Nakon toga, IDF izvodi, kako kaže, osvetnički napad na Bejrut i ubija Fuada Shukra, višeg komandanta Hezbollaha, za kojeg Izrael kaže da je odgovoran za napad na Majdal Shams.
Vođa Hamasa ubijen
U seizmičkom događaju, Hamasov najviši politički vođa Ismail Haniyeh ubijen je u navodnom atentatu u Iranu krajem jula.
Hamas je kasnije rekao da je Haniyeh poginuo u zračnom napadu i okrivljuje Izrael, koji je obećao da će ubiti Haniyeha i druge čelnike Hamasa nakon napada 7. oktobra.
Yahya Sinwar, glavni um iza tih napada, imenovan je novim vođom Hamasa nekoliko dana kasnije.
Posljedice atentata
Dana 10. augusta, desetine ljudi ubijeni su u izraelskom napadu na školu koja je pretvorena u sklonište u gradu Gazi, prema zvaničnicima vlade kojom upravlja Hamas u Gazi.
Izraelska vojska kaže da je pogodila "Hamasov kontrolni centar", ali ne daje dokaze, a Hamas negira da ima bazu u školi.
Kako se august nastavlja, regija bez daha čeka kako će i hoće li Iran i Hezbollah odgovoriti na nedavne atentate - ili hoće li se moći dogovoriti prekid vatre.
Novi pregovori o prekidu vatre
Nastavljaju se mirovni pregovori u Kataru, budući da Iran kaže da će se "suzdržati samo ako se dogovori prekid vatre".
Predsjednik SAD joe Biden kaže da je optimista u pogledu dogovora, ali Hamas to odbacuje i kaže da "nije bilo poboljšanja".
Dogovor nije postignut i sukob se nastavlja.
Krajem augusta Izrael izvodi, kako kaže, "preventivne" zračne napade protiv Hezbollaha u Libanu.
Portparol izraelske vojske Daniel Hagari kaže da se grupa "počinje spremati da nas napadne".
Hezbollah ispaljuje bespilotne letjelice i rakete kao odgovor na ubistvo Fuada Shukra mjesec ranije.
U Gazi je dogovoren privremeni sporazum o nizu kratkih prekida vatre kako bi se mogle distribuirati vakcine protiv dječje paralize.
Eksplodirajući pejdžeri
Dana 17. septembra, masovna eksplozija bez presedana ručnih pejdžera, koje su koristili pripadnici Hezbollaha u Libanu, ubila je 12 ljudi i ozlijedila gotovo 3.000, što je izazvalo šok u regiji.
Manje od 24 sata kasnije, slična serija eksplozija pogađa radio-uređaje koje koristi grupa.
Općenito se vjeruje da Izrael stoji iza napada, što bi, da je istina, bila velika obavještajna pobjeda i sugerirala duboku infiltraciju u Hezbollah.
Vođa Hezbollaha optužuje Izrael za izvođenje "masakra" eksplozijama dojavljivača i voki-tokija, rekavši da su željeli ubiti "5.000 ljudi u dvije minute".
Hassan Nasrallah ubijen
Dok se Hezbollah buni zbog eksplozija dojavljivača i radija, Izrael cilja Bejrut nizom napada i ubija vođu militantne grupe, Hassana Nasrallaha.
Ubistvo je monumentalan događaj i strahuje se da je širi rat sada neizbježan.
Krajem septembra, ovi strahovi se samo produbljuju jer su tenkovi IDF-a viđeni na izraelsko-libanskoj granici.
Posljednjeg dana u mjesecu, izraelske snage prelaze granicu kako bi provele ono što nazivaju "ograničenim, lokaliziranim i ciljanim kopnenim napadima" protiv Hezbollaha - uprkos pozivima njegovih saveznika na prekid vatre.
Dana 1. oktobra, u očekivanom potezu, Iran je lansirao gotovo 200 projektila, prema izraelskom vojnom radiju, u znak odmazde za izraelsku kampanju protiv Hezbollaha.
U satima koji slijede, iranska državna TV tvrdi da je 90 posto projektila pogodilo svoje mete, dok izraelski glasnogovornik kaže da nisu upoznati s bilo kakvim štetama u napadu.
Kasnije je potvrđeno da je palestinski radnik na Zapadnoj obali poginuo nakon što su ga pogodile ruševine nakon napada Irana.
Nekoliko dana kasnije, iranski vrhovni vođa rekao je da je raketni napad na Izrael bio "potpuno legalan i legitiman" i upozorio da bi se mogao ponoviti.
Izrael obilježava godinu od napada Hamasa
Dana 7. oktobra 2024., Izrael obilježava godinu od napada Hamasa - i pažnja ponovo pada na taoce koji su ostali u zarobljeništvu.
Nekoliko dana kasnije dolazi do negodovanja čelnika Francuske, Italije i Španije, koji osuđuju neopravdane izraelske napade koji su pogodili UN-ove mirovne snage u Libanu.
Sredinom oktobra, Hezbollahov napad dronom na izraelsku bazu ubio je četiri vojnika i ranio više od 60, što je izazvalo uzbunu unutar IDF-a.
Otprilike sedmicu kasnije, dugoočekivani izraelski odgovor na iranski raketni baraž od 1. oktobra stiže kada su izraelski ratni avoni pogodili iranske vojne lokacije u tri vala zračnih napada.
Nalozi za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud
Dana 6. novembra, nakon 14 mjeseci rata, Netanyahu odlučuje smijeniti svog ministra odbrane Yoava Gallanta u potezu koji je opozicioni vođa nazvao "činom ludila".
Budući da pregovori o prekidu vatre još nisu urodili plodom, Katar govori Hamasu da više neće biti domaćin njegovog političkog ureda osim ako militantna grupa i Izrael ne počnu konstruktivne i smislene razgovore.
Potom 22. novembra dolazi do velikog razvoja u istrazi Međunarodnog krivičnog suda o događajima u posljednjih godinu i po - izdani su nalozi za hapšenje Netanyahua, Gallanta i čelnika Hamasa Ibrahima al-Masrija.
Kasnije tog mjeseca, Izrael i Hezbollah dogovorili su sporazum o prekidu vatre s ciljem okončanja borbi u kojima je poginulo 3.500 Libanaca.
Sirijski režim pada
Početkom decembra, munjevita ofanziva pobunjeničkih snaga u Siriji dovodi do pada Bashara al-Assada i njegovog režima, što je seizmički događaj za regiju i ozbiljan udarac utjecaju Irana.
Kako situacija ostaje neizvjesna, Izrael bombardira sirijske vojne baze, očito u nastojanju da osigura da oružje, uključujući ratne avione i hemijsko oružje, ne padne u ruke pobunjenika.
Trupe IDF-a također zauzimaju sirijsku stranu sporne Golanske visoravni.
Netanyahu kaže da će njegove snage ostati u tampon zoni, gdje patrolira UN, sve dok nove snage s druge strane granice ne budu garantirale sigurnost.
Rat u Gazi se nastavlja
Sredinom decembra, ministarstvo zdravstva u Gazi, koje vodi Hamas, saopćilo je da je broj poginulih na području premašio 45.000.
Krajem decembra UN poziva na zaštitu zdravstvenih ustanova u Gazi nakon što je izraelska vojska gađala jednu od posljednjih funkcionalnih bolnica.
Nade u mogućnost dogovora o prekidu vatre, koja je padala u mjesecima otkako se posljednji sporazum raspao, izazvane su izvještajem da je Hamas odobrio listu od 34 izraelska taoca koje treba vratiti kao dio mogućeg dogovora.
Međutim, Netanyahuov ured kaže da Hamas nije dostavio listu talaca "do ovog trenutka".
Dolazi do ponovnog pritiska da se postigne dogovor prije inauguracije Donalda Trumpa krajem januara u novog predsjednika SAD.
Sporazum o prekidu vatre postignut
Odlazeći predsjednik SAD Joe Biden 15. januara rekao je da je postignut dugoočekivani dogovor o okončanju više od 15 mjeseci dugog rata u opkoljenom Pojasu Gaze i oslobađanju tamošnjih talaca.
Dodao je da je to potencijalna prekretnica za tu obalnu enklavu.
"Nakon mnogo mjeseci intenzivne diplomatije Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Egiptom i Katarom, Izrael i Hamas su postigli sporazum o prekidu vatre i oslobađanju talaca.
Ovaj dogovor će zaustaviti borbe u Gazi, povećati prijeko potrebnu humanitarnu pomoć palestinskim civilima i ponovo povezati taoce sa njihovim porodicama nakon više od 15 mjeseci u zatočeništvu", naveo je Biden.
