Žetva hljebnog žita u Semberiji je završena. Pod pšenicom je ove godine zasijano oko 14.000 hektara, a prinos i kvalitet roda iznad očekivanog. I otkupna cijena je, ove godine, nešto bolja nego prethodnih. No, radost bi, očito, kratko mogla trajati, jer je najavljeno poskupljenje pekarskih proizvoda, piše federalna.ba.
Za razliku od prethodnih, ratari ove godine zadovoljni. Ovakav prinos i kvalitet žita, kažu, odavno nisu zapamtili. U zavisnosti od parcela, prinosi su od 7 do 10 tona po hektaru.
"Dobar je prinos, a i kvalitet, ja lično sam imao kvalitet koji se kretao oko 86 hektolitar, a prinos pošto je bila velika površina, 13 parcela, prinos se kretao od 7 tona doosam i po", kaže Lazo Urošević, proizvođač.
Spas za ratare ove godine bilo je ponovno pokretanje proizvodnje u bijeljinskom Žitoprometu, koji je i prvi ponudio prihvatljivu otkupnu cijenu žita od 37 feniga po kilogramu i na taj način onemogućio dalje kalkulacije mlinara, koji su proteklih godina nudili mizerne otkupne cijene.
"Jednostavno smo prišli kako se to i inače radi-mi radimo na tržištu i glavni reper nam je srbijanska otkupna cijena, ako želite korektan gard imati prema ratarima to znači odrediti otkupnu cijenu u Srbiji, dodati na to transportne troškove i to je otkupna cijena", pojašnjava Slaviša Mijatović, direktor mlinsko-pekarske industrije Novi Žitopromet.
"Zadovoljan i prezadovoljan sa ovim radom sa ovim mlinom i usluga dobra i odmah primaju, odmah isplaćuju", kaže Žiko Dimitrić, proizvođač.
I Ministarstvo poljoprivrede RS-a isplatilo je premije za pšenicu u iznosu od 300 maraka po hektaru zasijanog žita.
"Radi se ukupno oko nešto manje od 4 miliona maraka, tačnije 3.900 koji su danas legli na račune naših proizvođača, radi se oko 15.000 hektara i oko 2.200 proizvođača i nastavićemo sa tom podrškom, a pored te mjere, naši proizvođači imaju i sve druge mjere u smislu osiguranja usjeva, sufinansiranje kapitalnih investicija", rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Veliki broj ratara odlučio je skladištiti pšenicu da bi čekali bolju cijenu. Sve ispod 40 feninga po kilogramu je, kažu, neisplativo, s obzirom na to da je sjetva ove godine, zbog povećanja cijena repromaterijala, bila znatno skuplja.
"Da imamo robne rezerve na nivou BiH mnogo bi to lakše bilo ne samo za pšenicu nego i meso i voće, povrće, a vidite i sami do danas kroz našu borbu od januara mjeseca za zaštitu domaće proizvodnje uvođenje prelevmana i carina nismo naišli kod Vijeća ministara, ljudi su nas diskriminisali po tom pitanju“, tvrdi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.
Diskriminacija je, kažu, i najava mogućeg poskupljenja hljeba, što ratari smatraju neopravdanim. Iz Udruženja pekara RS-a ističu da čekaju odluku mlinara, te da ukoliko dođe do poskupljenja brašna,evidentno će poskupiti i pekarski proizvodi. Osim brašna, na cijene hljeba utiču i cijene energenata i transporta.
