Nekih dana osjećate neodoljiv osjećaj sreće i samopouzdanja, spremni ste uhvatiti se u koštac sa svakim izazovom. Druge dane vas sve iritira, od odjeće koja vas svrbi do dosadnog partnera, izazivajući promjene između tuge i ljutnje na manje provokacije.
Hormoni igraju značajnu ulogu u ovim promjenama raspoloženja. Nivo hormona variraju tokom menstrualnog ciklusa, kako za Everyday Health objašnjava dr. Maureen Cernadas, ginekološki hirurg u Saint Peter’s Healthcare System u New Jerseyju.
Hormoni, uključujući estrogen, progesteron, kortizol i serotonin, variraju tokom mjeseca, utječući na emocije i fizičko zdravlje poput dobro dirigiranog orkestra.
PMS je najozloglašeniji dio menstrualnog ciklusa, koji pogađa više od 90% žena s nizom neugodnih simptoma, prema američkom Uredu za žensko zdravlje.
Folikularna faza počinje prvog dana menstruacije i traje oko 10-14 dana, pri čemu tijelo otpušta folikulostimulirajući hormon, kako bi se razvili folikuli jajnika.
Nivo estradiola (moćnog oblika estrogena) raste, zbog čega se osjećate energično, društveno, bistrog uma i sretni, prema dr. Taylor Hahn, ginekologinji s HerMD-a. Nivo serotonina također se povećava, poboljšavajući raspoloženje i produktivnost te potičući fizičku aktivnost.
Studija u Brain Sciences otkriva da žene doživljavaju više pozitivnih emocija tokom kasne folikularne faze nego negativnih poput ljutnje, zbog čega je mnogima omiljena faza.
PMS faza
Tokom ovulacije estrogen je na vrhuncu, izazivajući oslobađanje luteinizirajućeg hormona oko 13. dana ciklusa, što potiče oslobađanje jajne ćelije.
Visoke nivo estrogena čine da se mnoge žene osjećaju sretnije, privlačnije i seksualno poželjnije, s prirodnim porastom testosterona koji podiže raspoloženje, energiju i seksualni nagon, kaže dr. Hahn. Ovo biološko vrijeme vjerojatno potiče seksualnu aktivnost i povećava šanse za trudnoću.
Nakon ovulacije folikul proizvodi progesteron kako bi pripremio maternicu za oplođeno jajašce. U početku progesteron može poboljšati san i smanjiti tjeskobu, ali također uzrokuje nadutost, zatvor, umor i zadržavanje tekućine, zajedno sa žudnjom za nezdravom hranom, napominje dr. Hahn.
Ako jajna ćelija nije oplođena, progesteron pada, što dovodi do niskog nivoa estradiola, progesterona i testosterona, izazivajući simptome PMS-a poput grčeva, akni, osjetljivosti dojki i glavobolje.
Tokom lutealne faze pad hormona može uzrokovati emocionalni nemir, uključujući promjene libida, tjeskobu, tugu, depresiju, poteškoće s koncentracijom, promjene apetita i nesanicu. Intenzitet ovih simptoma uvelike varira među pojedincima, napominje dr. Hahn.
Tačan uzrok PMS-a nije jasan, ali stručnjaci sumnjaju na sljedeće:
- serotonin – ovaj neurotransmiter regulira raspoloženje i može pasti tokom lutealne faze, pridonoseći simptomima PMS-a
- kortizol – viši nivo hormona stresa kortizola mogu dovesti do emocionalnih fluktuacija i fizičkih simptoma poput debljanja i umora
- životne navike – faktori poput pušenja i prehrane bogate mastima, šećerom i soli mogu pogoršati simptome PMS-a.
Upravljanje PMS-om
Blagi simptomi PMS-a mogu se kontrolirati s nekoliko strategija:
- dajte prioritet snu – ciljajte na osam sati sna kako biste se izborili s umorom
- uravnotežena prehrana – izbjegavajte žudnju za nezdravom hranom; umjesto toga jedite male, zdrave obroke, kako biste smanjili simptome poput nadutosti i mučnine
- aktivnost s malim učinkom – vježbanje može poboljšati raspoloženje i smanjiti bol, čak i nešto tako jednostavno kao što su hodanje ili istezanje
- teški simptomi PMS-a mogu ukazivati na predmenstrualni disforični poremećaj, koji uključuje intenzivnu razdražljivost, tjeskobu ili depresiju.
- Razumijevanje vašeg ciklusa i njegovih učinaka može vas osnažiti da bolje upravljate simptomima. Ako PMS ometa vaš svakodnevni život, preporučuje se savjetovanje s liječnikom kako biste pronašli učinkovite strategije upravljanja.
