Predsjednik SAD Joe Biden danas će razgovarati sa predsjednikom Kine Xi Jinpingom. No, kako piše CNN u svojoj analizi, to neće biti samo još jedan u nizu diplomatskih telefonskih razgovora.
Ovaj poziv dolazi u potencijalnoj prekretnici odnosa između Sjedinjenih Država i Kine. Zvaničnici Bijele kuće sa sve većom zabrinutošću posmatraju nadolazeće partnerstvo između Xija i ruskog predsjednika Vladimira Putina, a odgovor Kine na rusku invaziju Ukrajine pokazao se zabrinjavajućim za zapadne posmatrače. Čini se da Peking ne podržava niti se direktno protivi, što stvara neizvjestan stav za koji se Biden nada da će dešifrirati i utjecati na njega nakon razgovara sa Xijem u petak.
Zvaničnici Bijele kuće rekli su da očekuju da bi poziv mogao postati intenzivan; preliminarni sastanak između pomoćnika dvojice lidera trajao je sedam sati ranije ove sedmice. A Biden je povećao ulog kada je aludirao na svoj poziv dan ranije, izjavivši da njegov kineski kolega "ne vjeruje da se demokratije mogu održati u 21. vijeku".
1. Poziv dolazi u kritičnom trenutku u ratu Rusije i Ukrajine
Biden će razgovarati sa Xijem u ključnom trenutku. Prema američkim zvaničnicima, Kina vaga da li da pruži vojnu ili finansijsku pomoć Rusiji, koja je to zatražila jer njena vojska trpi velike gubitke u Ukrajini. Ako Kina pristane, to bi moglo umanjiti svoj odnos sa Zapadom u narednim decenijama.
"Zabrinuti smo što razmišljaju o direktnoj pomoći Rusiji s vojnom opremom koju će koristiti u Ukrajini", rekao je u četvrtak državni sekretar Antony Blinken, potvrđujući ono što su drugi američki zvaničnici upozoravali danima.
Sjedinjene Države su već prenijele nekim saveznicima u NATO-u kako vjeruju da Kina ima određenu spremnost da podrži Rusiju, iako Moskva poriče da je to tražila, a Peking kaže da ne pruža nikakvu pomoć.
Američki zvaničnici kažu da vjeruju da je Xi bio uznemiren ruskom invazijom i djelovanjem ruske vojske, koja je iskusila logističke i strateške zastoje otkako je invazija počela prije više od dvije sedmice.
Gledajući iz Pekinga, Xi je bio zatečen da njegova vlastita obavještajna služba nije bila u stanju da predvidi šta će se dogoditi, iako su Sjedinjene Države sedmicama upozoravale na invaziju, rekli su zvaničnici.
2. Kina bi Rusiji mogla pružiti niz podrške
Američki zvaničnici ne vjeruju da bi Kina bila voljna da Rusiji obezbijedi veliku ofanzivnu opremu poput tenkova ili mlaznjaka. Umjesto toga, zvaničnici su rekli da vjeruju da je vjerovatnije da će Kina poslati manje artikle kao što su obroci, municija, rezervni dijelovi ili oprema za nadzor - ako uopće nešto pošalje.
Zvaničnici su rekli da je još uvijek moguće da Kina pomogne Rusiji da ublaži efekte slabljenja zapadnih sankcija kroz finansijsku podršku, iako je malo vjerovatno da bi ta zemlja uspjela u potpunosti ublažiti efekte američkih i evropskih mjera.
U njihovom telefonskom razgovoru, Biden se nada da će Xiju jasno objasniti loše strane pomaganja ruskom ratu, bilo kroz vojnu ili finansijsku pomoć. "Jasno će staviti do znanja da će Kina snositi odgovornost za sve akcije koje poduzme da podrži rusku agresiju i nećemo oklijevati da nametnemo troškove", rekao je Blinken.
Široko se pretpostavlja da će Xi osigurati historijski treći mandat na vlasti tokom 20. Nacionalnog kongresa Komunističke partije u Pekingu ove jeseni. Tokom tako važne godine, zapadni stručnjaci vjeruju da će Xi posebno voditi računa o ekonomskim rizicima koje predstavljaju sekundarne sankcije. Trgovina između Evropske unije i Kine prošle godine je premašila 800 milijardi dolara, a trgovina između SAD i Kine bila je preko 750 milijardi dolara, prema zvaničnim podacima Kine, dok je trgovina sa Rusijom bila nešto ispod 150 milijardi dolara.
Ipak, unutar administracije ostaje stalna debata o tome koje korake poduzeti protiv Kine ako odluči da pomogne Rusiji. Biden i njegova administracija odbili su da javno razgovaraju o tome koje opcije razmatraju, ali su upozorili da će biti "posledica" po Kinu ako podrže Rusiju.
3. SAD moraju upravljati 'hladnokrvnim' partnerstvom između Rusije i Kine
Čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, američki zvaničnici su oprezno promatrali kako se Putin i Xi zbližavaju. Direktor CIA-e Bill Burns rekao je prošle sedmice da je partnerstvo ukorijenjeno iz "mnogo vrlo hladnokrvnih razloga".
Dvojica lidera izjavili su da njihov odnos "nema granica" u dugačkom dokumentu u februaru, kada je Putin posjetio Peking radi razgovora i prisustvovanja ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara. U dokumentu je Kina podržala centralni zahtjev Rusije prema Zapadu, pri čemu se obje strane "protive daljem proširenju NATO-a".
Od tada je partnerstvo bez ograničenja testirano dok Xi razmatra kako odgovoriti na ruski rat u Ukrajini. Reakcija Pekinga u razvoju - od poricanja invazije do pokušaja da izbjegne osudu Zapada predstavljajući se kao voljan da učestvuje u posredovanju - pomno je pratila Bijela kuća.
Američki zvaničnici vidjeli su različite signale. Kada se Kina uzdržala od glasanja Ujedinjenih nacija protiv Rusije, to se smatralo znakom distanciranja Pekinga. A visoki kineski zvaničnik je prošlog mjeseca rekao da se suverenitet Ukrajine mora poštovati.
Ali drugi znakovi ukazuju na popustljiviji stav, uključujući kinesko pojačavanje ruskih dezinformacija. A najviši američki zvaničnici rekli su da je nedostatak optuživanja dovoljan pokazatelj gdje leži odanost Kine.
"Vjerujemo da posebno Kina ima odgovornost da iskoristi svoj utjecaj na predsjednika Putina i da brani međunarodna pravila i principe za koje tvrdi da podržava", rekao je Blinken u četvrtak. "Umjesto toga, čini se da se Kina kreće u suprotnom smjeru odbijajući da osudi ovu agresiju dok nastoji da se prikaže kao neutralni arbitar."
4. Američki saveznici u Aziji pažljivo prate reakciju Kine na ukrajinski rat
Ruska invazija na Ukrajinu - narušavanje njenog suvereniteta i slanje Evrope u njen najgori sukob u poslednjih nekoliko decenija - poslala je talas zabrinutosti širom svijeta. Jedno mjesto koje pažljivo promatra je Tajvan, samoupravno ostrvo na koje polaže pravo Kina.
Peking je nedavno pojačao vojne letove u blizini ostrva i upozorio na američku podršku. U prvim danima ukrajinskog sukoba, postojao je strah da bi ruska invazija mogla predstavljati kinesku invaziju na Tajvan, iako se nije činilo da je neizbježna.
Američki zvaničnici su od tada umanjili važnost paralela, rekavši da, ako ništa drugo, ujedinjeni odgovor Rusiji može navesti Kinu da preispita sve planove koje je imala za Tajvan. Ruska invazija potaknula je ne samo Zapad i NATO, već i zemlje u Aziji i Pacifiku - ishod za koji su američki obavještajci vjerovali da Xi nije bio spreman, pretpostavljajući umjesto toga da će ekonomski interesi spriječiti tamošnje zemlje da uvedu ozbiljne sankcije.
Čak su i neki u Bidenovom vlastitom timu za nacionalnu sigurnost bili iznenađeni koliko brzo su neki američki saveznici u Aziji, uključujući Japan i Australiju, bili spremni da uvedu sankcije Rusiji nakon njene invazije.
5. Biden i Xi imaju dugu historiju - i veoma različite poglede na svijet
Biden voli citirati duge sate koje je proveo sa Xijem dok su obojica bili potpredsjednici svoje zemlje. Tvrdio je da je proveo više vremena sa Xijem nego bilo koji drugi svjetski lider.
Ipak, nisu se sreli licem u lice otkako je Biden preuzeo dužnost, a Xi nije napustio Kinu tokom pandemije Covida. To ih je ostavilo da se sastaju na web konferencijama ili razgovaraju telefonom, a dinamični Biden je rekao da ne smatra idealnim.
On i njegov tim su radili na uspostavljanju politike upravljane konkurencije sa Kinom. Oni su ostavili na snazi carine koje je uveo bivši predsjednik Donald Trump i kritizirali Kinu jer nije ispunila svoje obaveze iz trgovinskog sporazuma iz Trumpove ere.
Prije sukoba u Ukrajini, Biden je izgledao namjeran da preusmjeri američku vanjsku politiku prema Aziji, gdje na konkurenciju između SAD i Kine gleda kao na odlučujući izazov sljedećeg stoljeća.
I dok je ukrajinska kriza zaokupila Bijelu kuću posljednjih sedmica, zvaničnici insistiraju na tome da su još uvijek u stanju održati svoju prevashodnu viziju.
