Konferencijom pod nazivom „Dvadeset peta godišnjica od genocida u Srebrenici: Silovanje kao sredstvo postizanja ciljeva genocida u Bosni i Hercegovini“ Islamska zajednica u BiH je još jednom podsjetila na poseban i sistematičan zločin kojem su muslimani u BiH od 1992. do 1995.godine bili izloženi, a to je zločin silovanja.
Dvadeset i pet godina od genocida, kazao je u svom obraćanju reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, prilika je da mi u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu podsjetimo da mržnja, nacionalizam i rasizam podjednako pogađaju sve nas, bez izuzetka.
"Nema imunih društava i naroda na zlo. Pitanje je samo kako se mi prema tom zlu odnosimo, da li mu se suprotstavljamo ili ga hrabrimo, veličamo i opravdavamo. Živimo u nadi da će svijetom zavladati mir i zajedničke univerzalne vrijednosti ljubavi i solidarnosti među ljudima, koji neće dozvoliti da se on ponovi – kazao je Kavazović.
Žrtve genocida u Srebrenici, naglasio je on, posebno boli to što i nakon četvrt stoljeća, nakon pravosnažnih presuda dva međunarodna suda, stotina otkrivenih masovnih grobnica i hiljada svjedočanstava preživjelih "imamo ne samo pojedince nego i zvaničnike koji, kako u Bosni, tako i u susjednoj Srbiji, a nažalost u posljednje vrijeme i u svijetu, čak i institucionalno, odlikuju osobe koje negiraju genocid - takvi, svjesno ubijaju te ljude po drugi put".
"Žrtve ne traže ništa do priznanja njihove patnje i stradanja, traže istinu i pravdu, a bez istine i pravde svijet ne opstaje. Zato, kada se sjećamo genocida u Srebrenici, to činimo ne samo zato što branimo pripadnike svoga naroda, nego zato što želimo zaštititi ljudskost na ovome svijetu, ispričati istinu o zlu i dati smiraj žrtvama", poručio je reis Kavazović.
Učesnici konferencije, eminentni profesori Admir Mulaosmanović, Muhamed Jusić, Hikmet Karčić, Mevludin Hasanović, Amra Delić, Lamija Tiro, Samid Šarenkapić, govorili su razmjerama i karakteristikama genocida, negiranju genocida, planskim zločinima silovanja i seksualnih zlostavljanja u vrijeme agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
Intencija konferencije, kazao je direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH Razim ef. Čolić, pronaći model kojim se može pomoći žrtvama seksulanog nasilja u konfliktima u BiH ali i širom svijeta.
"U danima kada obillježavamo 25. godišnjicu genocida u Srebrenici mi smo u Rijasetu IZ u BiH odlučili da još jednom skrenemo pažnju na zločin silovanja i njegovo korištenje kao instrumenta i sredstva postizanja genocidnih ciljeva", istakao je Čolić.
Stručna saradnica u Upravi za vanjske poslove i dijasporu IZ u BiH Medina Mehmedović-Mulalić je podsjetila da je sistemski zločin silovanja tokom agresije na BiH 1992-1995.godine dokazan i presuđen.
"Na Međunarodnom sudu u Den Haagu je učinjen presedan - prvi puta je silovanje u ratu okarakterisano kao ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i bilo je dio genocidne namjere", kazala je ona.
Islamska zajednica u BiH, dodala je, uputila je brojne apele svim institucijama u Evropi i svijetu da pruže podršku ženama, majkama koje su preživjele zločin silovanja, a koje su smogle snage da kažu ono što im se desilo.
U okviru konferencije u holu Gazi Husrev-begove biblioteke otvorena je i izložba pod nazivom „Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost“ autora Hikmeta Karčića, istraživača sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.
