Pacijenti u FBiH godinama se žale na brojne nedostatke u zdravstvenom sistemu zbog čega su uskraćeni za kvalitetnije usluge i zaštitu njihovog zdravlja, ali nadležni se oglušuju o njihove vapaje i upozorenja. Najsvježiji primjeri nemara prema najranjivijoj kategoriji društva sadržani su u detaljnim nalazima izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH o radu Federalnog ministarstva zdravstva za prošlu godinu.
Taj izvještaj dokazuje da se negativne prakse ne mijenjaju godinama, uprkos upozorenjima i revizora, a još se niko nije usudio da aktuelnog, a ni bivše ministre pozove na odgovornost.
Ministar zdravstva FBiH Nediljko Rimac rijetko istupa u javnosti, na novinarske upite uglavnom ne odgovara, a iako je duže od godinu na toj funkciji, najviše je prepoznatljiv po tome što je mjesecima odugovlačio, a potom i nije dao saglasnost za imenovanje doktora Ismeta Gavrankapetanovića na mjesto generalnog direktora KCUS-a.
I nema ništa sporno u tome što je Rimac u slučaju Gavrankapetanovićeve dokumentacije „dlaku cijepao na četvero“, pravdajući to zakonskom potrebom, iako u konačnici nije do kraja pojašnjeno šta je sporno kod Gavrankapetanovićevih certifikata, da revizorski izvještaj o radu Ministarstva zdravstva na čijem je čelu Rimac, ne vrvi od utvrđenih nepravilnosti koje štete pacijentima i u ovim slučajevima Rimac ignoriše i zakone i druge akte kojih bi se morao pridržavati.
Ne pregovaraju o nižim cijenama lijekova
Tako su revizori utvrdili da Ministarstvo zdravstva, iako utvrđuje Listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja na kojoj su propisane veleprodajne cijene lijekova, a koju su dužni primjenjivati i kantoni, ne vrši snižavanje cijena putem pregovaranja, što nije u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.
Pored toga, Ministarstvo nije donijelo ni jasna stručno-medicinska uputstva koja predstavljaju kriterije na osnovu kojih se utvrđuje pravo na korištenje lijekova s posebnim režimom propisivanja sa Liste Fonda solidarnosti.
„Neprovođenje pregovaranja sa proizvođačima lijekova, odnosno nositeljima dozvole za stavljanje lijeka u promet, u postupku sačinjavanja listi lijekova u FBiH ima za posljedicu neefikasno trošenje budžetskih sredstava, što nije u skladu s članom 4. Zakona o budžetima u FBiH. Pored toga, svi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja nisu u mogućnosti da ispoštuju Listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja, a osigurana lica koja se nalaze na Listama čekanja za propisane lijekove sa Liste lijekova Fonda solidarnosti nemaju ravnopravan položaj i ne mogu pod jednakim uslovima ostvariti prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, što nije u skladu s članovima 11. i 35. Zakona o zdravstvenom osiguranju", naveli su revizori.
U izvještaju je skrenuta pažnja i na nepravilnosti kod primjene sve tri liste lijekova koje utvrđuje Vlada FBiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva.
„Revizijom smo utvrdili da za većinu lijekova sa Liste lijekova Fonda solidarnosti nisu sačinjena stručno-medicinska uputstva ministra u skladu sa Odlukom o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava. Lista lijekova Fonda solidarnosti nije sačinjena u skladu sa Zakonom o lijekovima i članom 2. Pravilnika o izboru i korištenju lijekova Fonda solidarnosti kojim je propisan način njene izrade, jer uvršteni lijekovi na Listu nisu dostupni svim osiguranicima u Federaciji BiH u odobrenoj indikaciji u skladu sa stručno-medicinskim uputstvima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i finansijskim sredstvima Fonda solidarnosti FBiH, utvrđenim u finansijskom planu Federalnog zavoda", navodi se u izvještaju.
Revizori traže preispitivanje pravilnika o listama lijekova
U izvještaju je navedeno da je još u aprilu 2021. godine donijeto rješenje kojim je formirao 11 potkomisija koje su trebale, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja, napraviti stručno-medicinska uputstva za korištenje svakog lijeka koji se nalazi na Listi Fonda solidarnosti (sa posebnim režimom propisivanja i po posebnim programima).
Međutim, revizori su utvrdili da do toga nije došlo i da su u toku 2021. godine samo dvije potkomisije (za lijekove u tretmanu hemodijalize i za lijekove u tretmanu malignih neoplazmi) obavile posao i izradile uputstva za 38 lijekova sa Liste, koja su dobila saglasnost i upućena su Federalnom zavodu kako bi se mogla koristiti.
„Nije nam prezentirana dokumentacija da je ostalih devet potkomisija sačinilo prijedlog uputstva u aprilu 2021. godine za lijekove po oblastima za koje su bile zadužene, zbog čega Ministarstvo nije obavilo reviziju svih stručno-medicinskih uputstava. Navedeno utiče na rad imenovanih komisija za uvođenje osiguranika u pravo korištenja na lijekove sa Liste Fonda solidarnosti i nije u skladu s članom 9. Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava i članovima 21. i 22. Pravilnika o izboru i korištenju lijekova Fonda solidarnosti", stoji u revizorskom izvještaju.
Zbog ovih nalaza, revizori su ukazali na potrebu da nadležni organi preispitaju donesene i primjenjivane pravilnike kojima je definisan način izrade svih listi lijekova i korištenje lijekova Fonda solidarnosti, kao i Metodologiju o načinu i postupku izrade i revizije federalnih listi lijekova.
Skrenuta je pažnja i na to da Kantonalnoj bolnici „Dr. Fra Mihovil Sučić“ Livno transferirano 2.000.000 KM i Domu zdravlja Travnik 200.000 KM, bez kriterija i netransparentno.
Ministarstvo zdravstva je bilo u obavezi da do oktobra 2022.godine uspostavi Registar proizvođača i uvoznika hemikalija, a što nije urađeno ni tada, ni u dosadašnjem mandatu ministra Rimca.
I dok se za „obične“ pacijente uvijek traži „još jedan papir“ u realizaciji njihovih prava, u Ministarstvu zdravstva, kako su utvrdili revizori jednokratne pomoći za teže bolesti ili invalidnosti, isplaćuje se i po nekoliko hiljada maraka „bez nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja".
Rukovodioci u Ministarstvu zarade i do 16 hiljada KM za „rad“ u komisijama
Članovima komisija koje se formiraju po posebnim propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravstva FBiH u prošloj godini je isplaćeno čak 587.861 KM.
Revizori su ustanovili da su u te komisije većinom imenovani zaposlenici koji obavljaju rukovodeće poslove, kao što su sekretar, savjetnici i pomoćnici ministra i šefovi odsjeka. Neki od njih su isplaćeni za rad u čak pet do devet različitih komisija gdje su zaradili pojedinačno u prošloj godini i do 16 hiljada KM!
Također, u istom periodu je vanjskim saradnicima isplaćena naknada za rad u po jednoj komisiji u iznosima od 8.840 KM do 11.920 KM. Ministarstvo nije donijelo interni akt kojim bi se ograničio broj komisija u kojima mogu učestvovati zaposlenici , kao ni maksimalni iznos naknade za rad u komisijama koji mogu dobiti na godišnjem nivou, što može uticati na obavljanje redovnih poslova i aktivnosti.
S obzirom na to da u Ministarstvu tvrde da su članovi komisija radili van propisanog radnog vremena, revizori nisu našli dokaz da su te aktivnosti obavljane u tom periodu.
Prema navodima iz izvještaja rad u nekim komisijama uposlenici bi mogli obavljati uz redovne poslove i bez naknade.
Utvrđeno je i da je ministar Rimac potrošio nenamjenski iz sredstava reprezentacije najmanje 862 KM za smještaj, „iće i piće“ u Sarajevu, iako ima osiguran službeni smještaj u mjestu rada na osnovu kojeg ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja u iznosu od 299 KM mjesečno.
Slične primjedbe i preporuke da Ministarstvo zdravstva FBiH treba odgovornije izvršavati svoje obaveze revizori u izvještajima navode godinama, ali nažalost stanje se ne mijenja. U ovom slučaju cijena nemara i nerada najodgovornijih za oblast lijekova i zdravstvenih ustanova plaća se onim najvrjednijim - životima građana FBiH.
