Krajnja desnica je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament (EP) u Francuskoj i Austriji, dok je u Njemačkoj i Nizozemskoj zauzela drugo mjesto, pokazuju projekcije rezultata zasnovane prvenstveno na izlaznim anketama.
U Evropskom parlamentu, gdje izbornu noć prati oko 1.000 novinara, objavljeno je da je najviše glasova u Francuskoj dobila krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje Marin le Pen, koja je osvojila 31,5 odsto.
Na drugom mjestu, ali daleko iza, nalazi se koalicija koju predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, sa 15,2 posto glasova, a na trećem je Socijalistička partija sa 14 posto.
Ljevičarska stranka Nepokorena Francuska dobila je 8,7 posto, a Republikanci 7,2 posto.
Kada je riječ o političkim grupama u EP-u, u koje se stranke udružuju poslije evropskih izbora, od 81 poslanika Francuske u EP-u, 30 će imati krajnje desna grupa Identitet i demokratija, 14 liberalna grupa Obnovimo Evropu, a 13 Progresivna alijansa socijalista i demokrata.
Ljevica će imati osam poslanika, Evropska narodna stranka (EPP) šest, a grupe Zeleni/EFA i Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po pet.
U Njemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) - 29,5 posto, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) 16,5 posto.
Socijaldemokrate na trećem mjestu
Na trećem mjestu su vladajuće socijaldemokrate kojima pripada i kancelar Olaf Scholz sa 14 odsto, na četvrtom su takođe vladajući Zeleni sa 12 posto, a na petom Savez Sare Vagenkneht sa 5,5 posto. Šesto mjesto zauzeli su vladajući liberali sa pet posto, dok je Ljevica na sedmom mjestu, sa 2,8 odsto.
Od 96 mjesta Njemačke u EP, Evropska narodna stranka (EPP) dobila je 30, Zeleni/EFA 16, Progresivna alijansa socijalista i demokrata 14, liberalna grupa Obnovimo Evropu osam, a Ljevica četiri.
Njemačke stranke koje ne pripadaju nijednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imat će 24 mjesta u novom sazivu, a među njima je i 19 poslanika AfD.
U Austriji su vidjeli FPÖ (27) i NEOS (10,5) kao velike dobitnike, ÖVP (23,5) i Zelene (10,5) kao velike gubitnike, SPÖ (23) bi otprilike trebao zadržati svoj rezultat.
Ne manje od šest sati nakon zatvaranja posljednjeg domaćeg biračkog mjesta, konačno su objavljeni službeni rezultati uključujući prognozu glasačke karte - koja se donekle razlikuje od prognoze trenda.
Prema tome, FPÖ sada ima samo 25,5 posto. Zaostatak za ÖVP-om se značajno smanjuje jer, prema posljednjim podacima, ima 24,7 posto. To znači da bi drugo mjesto trebalo biti relativno sigurno, budući da SPÖ već zaostaje više od jednog postotnog boda s 23,3 posto.
U Nizozemskoj je najviše glasova dobila koalicija zelenih i socijalista - 21,6 posto, dok je desničarska Stranka za slobodu druga sa 17,7 posto glasova, pokazuju izlazne ankete.
Od 31 poslanika EP iz Nizozemske, grupe Identitet i demokratija i Obnovimo Evropu imat će po sedam, EPP šest, Zeleni i S&D po četiri, a Ljevica i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po jednog. Jedan poslanik ne pripada nijednoj od dosadašnjih sedam grupa.
U Španiji konzervativci
Najviše glasova u Španiji osvojila je konzervativna Narodna stranka - 32,4 posto, a socijalisti premijera Pedra Sančesa su na drugom mjestu sa 30,2 podsto.
Desničarska stranka Voks dobila je 10,4 odsto, krajnje lijeva koalicija Sumar 6,3 posto, a ljevičarski Podemos 4,4 posto glasova.
Španija ima 61 poslanika EP, od kojih će 22 pripasti grupi EPP, a 20 socijaldemokratama. Sedam će imati ECR, četiri grupa Zeleni/EFA, tri Ljevica, a jednog liberali. Četiri poslanika ne pripadaju ni jednoj grupi.
U Hrvatskoj je najviše glasova dobila vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) - 33,7 posto, a druga je koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 27,8 posto.
Treći je desničarski Domovinski pokret sa 8,7 odsto, četvrta zeleno-lijeva koalicija Možemo sa 5,8 posto, a peta koalicija istarskih partija sa 4,7 odsto. Desna koalicija Most dobila je 3,7 posto glasova.
Od 12 mandata Hrvatske u EP, šest će pripasti grupi EPP, četiri će imati socijaldemokrate, a jedan grupa Zeleni/EFA. Jedan mandat ide Domovinskom pokretu, koji ne pripada nijednoj grupi.
U Grčkoj je najviše glasova dobila vladajuća Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa - 30 posto, a druga je ljevičarska Siriza sa 16,7 odsto. Treća je stranka lijevog centra PASOK sa 12,4 posto, četvrti su komunisti (KKE) sa 9,1 posto, dok su nacionalisti dobili 8,8 odsto, pokazuju izlazne ankete.
U EP, gdje Grčka ima 21 poslanika, osam će pripasti grupi EPP, Ljevici četiri, grupi S&D tri, a Evropskim konzervativcima i reformistima dva. Stranke koje ne pripadaju nijednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imat će četiri mjesta u novom sazivu.
U Bugarskoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga - 26,2 posto, druga je liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promjenom i saveza Demokratska Bugarska sa 15,7 posto, a treća krajnje desna stranka Preporod sa 15,4 posto.
Liberalni Pokret za prava i slobode dobio je 11,7 posto, a Bugarska socijalistička partija 9,7 posto.
Od 17 mandata Bugarske u EP, šest ima grupa EPP, pet Obnovimo Evropu, dva S&D, a četiri će imati stranke koje ne pripadaju nijednoj grupi.
U Danskoj, koja ima 15 poslanika EP, četiri će pripasti grupi Obnovimo Evropu, po tri grupama S&D i Zeleni/EFA, dva će imati EPP, a Ljevica i Identitet i demokratija po jednog. Jedan poslanik ne pripada nijednoj grupi.
Na Kipru, koji daje šest poslanika EP, grupa EPP je dobila dva, Ljevica i S&D po jednog, dok će dva otići strankama koje ne pripadaju nijednoj od dosadašnjih sedam grupa.
Na Malti je Laburistička partija dobila 44,7 posto, a Nacionalistička stranka 42,5 posto. Od šest mandata Malte u EP, po tri će pripasti grupama EPP i S&D.
Manfred Weber, predsjednik Evropske narodne partije (EPP), rekao je da će njegova grupacija imati za cilj da isključi krajnje desničarske stranke iz bilo koje vladajuće koalicije.
Govoreći nakon što je predviđeno da će EPP ostati najveća grupacija u Briselu, Weber je pozvao više mejnstrim stranaka da se pridruže "proevropskom, prodemokratskom savezu" EPP-a.
“Evropska narodna partija je među osnivačima i majkama današnje Evropske unije,” rekao je Weber.
“Stvorili smo današnju Evropu i zato su svi oni koji žele da unište našu Evropu naši neprijatelji i mi ćemo se boriti protiv njih. Nećemo im dozvoliti da imaju bilo kakav uticaj na evropskom nivou.”
EPP među svojim članovima broji 13 šefova država i vlada, uključujući grčkog premijera Kyriakosa Micotakisa, švedskog premijera Ulfa Kristerssona, austrijskog kancelara Karla Nehammera i poljskog premijera Donalda Tuska.
