Ekonomija

Rusi nisu mogli vjerovati svojim očima: Rublja najjača u posljednjih pet godina. Kako?

Na početku ruske agresije na Ukrajinu ruska valuta rubalj je dramatično izgubila na vrijednosti. Ali trenutno je vrijednost rublja tako visoka kako nije bila od 2017. Kako je to moguće?

I sami Rusi ne vjeruju vlastitim očima pred mjenjačnicama u Moskvi. Rubalj biva sve jači. Ruski agresivni rat protiv Ukrajine, zapadne sankcije, masovni odlazak kompanija iz Rusije – sve to slabi ekonomiju divovskog carstva. To bi se trebalo odraziti i na tečaj rublja. Ali nije tako. Dok se početkom marta, kratko nakon početka rata, za jedan euro dobivalo 145 rubalja ili više, trenutno se za jedan euro dobije samo 65 rubalja. Da Rusija manipulira vrijednost svoje valute to je odavno poznato. Ali, trenutno jačanje ipak nameće brojna pitanja, piše DW.

„Jak rubalj nije znak snage”, naglašava glavni ekonomist Landesbanke Baden-Württemberg LBBW Moritz Kramer. Istina, ruska valuta je početkom rata dramatično oslabila. „Izgledalo je da predstoji slom ruske ekonomije i nesposobnost plaćanja.” Ali, rubalj je tako jak kako odavno nije bio. Tečaj u odnosu prema euru i američkom dolaru ne samo da je dosegao razinu koju je imao prije rata, nego je tako visok kakav je posljednji put bio 2017. Za ljude u površinom najvećoj zemlji na svijetu to, međutim, ipak ne donosi prednosti.

Nakon pada rublja u martu visokom tečaju su prilagođene prije svega cijene uvozne robe, kao što su sir ili alkohol sa Zapada. Trgovci su brzo istaknuli nove cijene. Boca šampanjca koja je stajala 2.900 rubalja odjednom je stajala 4.900 rubalja. To znači da šampanjac koji je prije rata stajao preračunato 34 eura sad stoji više od 75 eura.

Inflacija 20 posto

Brojni Rusi se žale na eksploziju cijena hrane. Od početka godine je neka roba poskupjela za 50 do 70 posto, kako je izračunao nacionalni statistički ured Rosstat. Tabloid Moskovski Komsomolec je primjerice zahtijevao da se iz državnog budžeta stavi na raspolaganje novac potrebitima – 10.000 rubalja godišnje za svakog potrebitog kako bi ljudi mogli kupiti hranu domaće proizvodnje. Takvih subvencija ima „čak i u Americi”.

Jak rubalj, dakle, ne koristi brojnim potrošačima, jer je sve poskupjelo. Ali, on pomaže prije svega ruskom vodstvu da inflaciju drži u granicama, kako roba ne bi bila još skuplja. „Kad rubalj ne bi bio tako jaka, inflacija ne bi bila oko 20 posto nego 30 ili 40 posto”, kaže ruski ekonomist Sergej Suverev iz internetskog portala Meduza. Istovremeno on naglašava da trenutni tečaj nije tržišni. Rubalj je „umjetno” ojačan čitavim nizom mjera među kojima su i ograničenja trgovanja devizama koje je uvela Središnja banka. Pomoglo je i snažno podizanje kamata, zbog čega brojni građani štede u rubljima, a ne u stranim devizama. Diskontna kamatna stopa je trenutno 14 posto. Još krajem februara je Centralna banka osjetno podigla diskontnu stopu za 10,5 posto na 20 posto. Brojne banke zato nude visoke godišnje kamate za štednju u rubljima od oko 10 posto, dok se za štednju u euru ili dolaru ne dobije gotovo ništa.

Ali, kao glavni razlog jakog tečaja se smatra rekordni suficit trgovinske bilance. Izvozom nafte i plina Rusija zarađuje milijarde u devizama koje uopće ne mogu biti potrošene. S obzirom da je otpao uvoz brojnih dobara sa Zapada ta zemlja gomila svoje prihode u euru i dolaru. I zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin od 1. aprila za Evropljane uveo plaćanje plina u rubljima. Jer, Rusija si za devize ne može ništa kupiti, kaže šef Kremlja.

Rubalj se odvojio od privrede

Stručnjaci su izračunali da bi i zbog visokih cijena energenata Rusija do kraja godine mogla imati suficit od oko 250 milijardi dolara. Ali, za proračun je potreban rubalj, kaže investicijski strateg Suverev.

Novčarskom politikom ruska valuta se potpuno odvojila od privrede. „Ako je privreda u slobodnom padu, a tečaj rublja jača, onda to nije u redu”, kaže on.

Ruski bruto domaći proizvod će, prema procjenama Centralne banke, ove godine pasti za 8 do 10 posto. Ranije je polazila od ekonomskog rasta od dva do tri posto. Teško je reći koji bi tečaj trenutno bio pravi, kaže Suverev. Ima puno čimbenika koji ne to utječu. I zamrzavanje ruskih deviznih rezervi na Zapadu vodit će osjetnom slabljenju ruskog rublja, kaže on. Istina, Centralna banka ponovo dopušta iznos veće količine deviza – umjesto 10.000 dolara sad se smije iznijeti 50.000. Ali, uzde čuvara valute ostaju zategnute.

No ako još nekim ruskim bankama budu uvedene sankcije, to bi moglo uništiti izvoz i ruskoj valuti nanijeti veliku štetu, smatra Suverev. I glavni ekonomist LBBW-a Kramer stvari vidi tako. „Dok Rusija izvozi rubalj ostaje jak.” Samo potpuni embargo može rubalj „prisiliti na koljena”, kaže on. Ali, kupci nisu suzdržani. „Naftni tankeri od sredine aprila u ruskim lukama toče rekordne iznose sirove nafte. Većinom pod grčkom zastavom!”



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare