Spremili i koncerte

Rusi obilježavaju prvu godišnjicu otimanja četiri ukrajinske kategorije. Kako građani žive pod separistima?

Foto: Picture alliance

Rusija slavi prvu godišnjicu aneksije ukrajinske oblasti Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona 30. septembra. Kremlj se razmeće svojim otimanjem zemlje koristeći potpuno drugačiji jezik, nazivajući to "pristupom novih regiona".

Rusija je iskovala posebne jubilarne kovanice kako bi obilježila tu priliku, a na okupiranim teritorijama biće prikazani koncerti i festivali. Sve vrijeme Rusija obećava prosperitet i stabilnost, piše Deutsche Welle.

U stvarnosti, međutim, procjenjuje se da je samo ove godine iz regiona Ukrajine koje je anektirala Rusija pobjeglo oko 1 do 2 miliona ljudi. DW je razgovarao sa stanovnicima ovih regiona kako bi saznao kako se njihov život promijenio u protekloj godini.

Stanovnici sa različitim pogledima

Stanovnici samoproglašenih "Narodnih republika" u regionu Donbasa, koji su proglasili nezavisnost 2014. godine, imaju drugačije mišljenje o njihovom "pristupu" Rusiji od onih teritorija Ukrajine koje su pripojene nakon ruske invazije 2022. godine.

Mnogi u "Narodnim republikama" Donjecka i Luganska, posebno u gradovima pošteđenim od borbi, pozdravljaju aneksiju, jer je time okončana godina ekonomske izolacije i pravne nesigurnosti koja je vladala od 2014. godine.

"Vodovod je radio non-stop već devet godina", ponosno kaže za DW Kateryna L., medicinska sestra iz Luganska.

Njena trenutno nezaposlena sunarodnica, Maryna K., sretna je što vidi kako pošta ponovo isporučuje pošiljke koje su poslate izvan "republike" nakon što je morala da se vozi preko granice Ukrajine sa Rusijom da bi preuzela artikle iz ruskih internet prodavnica. Maryna K. također kaže da se mreža mobilne telefonije poboljšala.

Ruska valuta, rublja, sada je zamijenila ukrajinsku grivnu u Donjecku i Lugansku. Maryna je, međutim, zabrinuta zbog devalvacije rublje i inflacije koja je nastala.

"Plin je poskupio 70 posto, a originalni zamjenski dijelovi za strane automobile više nisu dostupni", žali se ona.

Cijene nekretnina su, s druge strane, naglo porasle u Lugansku, kaže Anna S., agentica za nekretnine.

"Dvosobni stan koji je u jesen 2021. procijenjen na 8.000 do 10.000 dolara (7.500 do 9.400 eura) sada se može prodati za 25.000 do 30.000 dolara (23.600 do 28.300 eura)", kaže ona za DW.

Oni koji žive u Donjecku i Lugansku navode da su projekti urbanog uljepšavanja pokrenuti nakon aneksije 2022. godine. Glavni fokus je bio na Mariupolju, koji je ruska vojska razorila u proljeće 2022. Prema procjenama UN-a, oštećeno je 90% stambenih zgrada u Mariupolju i 60% porodičnih kuća.

Stanovnici Mariupolja koje je intervjuisao DW žale se da nije tako lako dobiti zamjenu za uništeni dom kao što tvrdi ruska propaganda.

"Papiri koje je izdala ruska administracija za oštećene stanove ne dozvoljavaju registraciju vlasništva nad novim zgradama. Umjesto toga, oni samo daju nešto poput prava na dugoročnu besplatnu najamninu", kaže Larisa S., bivša zaposlenica advokatske firme u Mariupolju.

Da biste stekli vlasništvo nad novim stanom, kaže ona, morate dokazati da vam je stari dom potpuno uništen i da nemate druge nekretnine u Ukrajini ili Rusiji.

Nastavnici primorani da zauzmu stranu

Bivša učiteljica Svitlana T. kaže da je prije rata u njenom okrugu bilo 30 škola, a sada samo šest.

"U našem selu nema ni učitelja ni učenika“, kaže ona za DW. "Postoje samo dvije porodice sa djecom. Željeli su da pohađaju časove učenja na daljinu koje nudi ukrajinska škola, ali su ruski okupatori natjerali djecu da pohađaju 'normalnu' školu u selu udaljenom 40 kilometara."

Pokušavala je da predaje onlajn časove za ukrajinsku školu do proleća 2023. godine, kada su ruski okupatori u gradu počeli da ispituju nezaposlene prosvetne radnike o njihovim izvorima prihoda i uhapsili jednog od njenih prijatelja.

Nastavnici u okupiranim delovima regiona Herson i Zaporožja bili su veoma oprezni u vezi sa onim što su rekli za DW. Sve više njih je spremno da predaje ruski školski program. Iako ukrajinske škole nastavljaju da plaćaju nastavnicima da drže onlajn časove, ovi nastavnici više ne mogu kupiti ništa u ukrajinskoj valuti. U međuvremenu, ukrajinski nastavnici koji predaju u "ruskim" školama suočavaju se sa do tri godine zatvora u Ukrajini i 15-godišnjom zabranom predavanja zbog saradnje sa Rusijom.

"Novi ruski udžbenici počinju da šire propagandu od prve stranice, pa više volim da sam nezaposlena“, kaže Svitlana T.

Stanovnici DW-a kažu da je izuzetno teško živjeti u aneksiranim regijama bez ruskog pasoša, koji je često jedini način za pristup zdravstvenoj zaštiti. U međuvremenu, Ukrajina redovno progoni direktore bolnica koje imenuje Rusija zbog saradnje sa neprijateljem.

Nosioci ukrajinskih pasoša ne mogu dobiti posao ili penziju. Bez ruskog državljanstva, oni takođe ne mogu da registruju automobil ili nekretninu, ne mogu da dobiju SIM karticu i ne uslužuju ih u bankama.

Međutim, i dalje je moguće napustiti okupirane teritorije s ukrajinskim pasošem, čak i ako je to teško. Ruski okupatori energično provjeravaju i ispituju takve osobe, kaže Serhij O., vlasnik male autobuske kompanije.

"Svi se ispituju, muškarci se ispituju i pretresaju", kaže on.