Svijet

Rusi se više ne boje, krenuli su za Navalnim. Je li ovo početak kraja za Putina?

Ono što se u Rusiji događa posljednjih dana čini se kao napeti filmski scenarij. Karizmatični oporbeni lider, popularan među mladima i vičan društvenim mrežama na kojima razotkriva korupciju dugogodišnjeg predsjednika-diktatora, vraća se u zemlju nakon što je jedva preživio trovanje bojnim otrovom. Policija ga je uhapsila odmah na aerodromu.

Prijeti mu višegodišnja zatvorska kazna zbog očito politički motivirane optužnice, odnosno presude s uvjetnom zatvorskom kaznom - čije je uvjete, u vrhuncu nadrealnog cinizma ruskog režima, prekršio jer se nije redovito javljao na kontrolu dok je bio u induciranoj komi u njemačkoj bolnici, gdje se borio za život. Nakon što je pritvoren, javio se iz policijske stanice i pozvao svoje pristaše da izađu na ulice, "ne radi njega nego radi njihove budućnosti".

Rusi su ga poslušali i nekoliko dana kasnije masovno izašli na ulice. Pokliči "Putin je lopov" i "Sloboda Navalnom" odzvanjali su u čak 120 gradova diljem ove goleme zemlje, u svih 11 vremenskih zona preko kojih se proteže. Prema procjeni bivšeg ruskog oligarha i disidenta u egzilu Mihajla Hodorkovskog, na ulice je, od Moskve do Vladivostoka, izašlo ukupno oko 110 hiljada ljudi. Prema drugim procjenama, broj je i znatno veći, izvještava američki Radio Free Europe / Radio Liberty. Tim Navalnog, primjerice, tvrdi da je ukupni broj demonstranata bio veći od 200 hiljada, piše Index.

Rusi protestvovali od Moskve do Sibira, i na minus 50

Koliki je bio razmjer protesta svjedoči i činjenica da je više od 3.400 demonstranata uhapšeno, prema izvještaju neovisne ruske organizacije OVD-Info. Gotovo polovina tog broja uhapšena je u Moskvi, gdje je protest bio daleko najveći - prema procjeni Reutersa i drugih medija na tamošnjem Puškinovom trgu okupilo se oko 40 hiljada ljudi. Među uhapšenima su bile i Navalnijeva supruga Julija i njegova saradnica Ljubov Sobol. Moskovske vlasti, znakovito, iznose deset puta manju procjenu od samo 4 hiljade demonstarnata.

U sibirskim gradovima poput Jekaterinburga i Jakutska ni polarne temperature od minus 30 do minus 52 nisu odvratile demonstrante od toga da izraze svoju podršku Navalnom i bunt protiv vlasti, kako regionalnih, tako i državnih.

Putin, koji vlada zemljom od 2000., bez prave opozicije u parlamentu, koji je promijenio ustav tako da u teoriji može vladati do 2036. - kad će, ako poživi, imati 84 godine - ima razloga za brigu zbog ovih protesta, iako to neće priznati.

Na desetine hiljada građana nezadovoljnih sadašnjom vlasti izašlo je na ulice dati podršku Navalnome.

Vodeći Putinov kritičar i opozicionar zadržan je na moskovskom aerodromu nakon povratka iz Njemačke gdje se oporavljao od trovanja, a zatim je odveden u moskovski zatvor. 44-godišnji Navalni tvrdi da je upravo Putin naredio ruskim tajnim službama njegovo ubistvo.

Navalni preživio trovanje i otkrio svoje atentatore

Navalni je čak i razgovarao s agentom ruskog FSB-a, službe nasljednice notornog sovjetskog KGB-a (čiji je agent bio i sam Putin), kojeg su njegov tim, zajedno s američkim CNN-om, njemačkim Der Spiegelom i ruskim neovisnim portalom Insider te britanskom istraživačkom organizacijom Bellingcat, identificirali kao člana tima poslanog da ga prati i otruje. Navalni je iz njega izvukao priznanje da ga je FSB-ov tim zaista otrovao. Agent mu je čak otkrio i kako su to napravili - aplicirali su mu nervni otrov na gaće, kako bi ga upio kroz kožu.

Da je Navalni otrovan novičokom, tajanstvenim bojnim otrovom koji je izumljen u Sovjetskom Savezu, potvrdila je u svom izvještaju objavljenom krajem prošle godine i bolnica u Berlinu u kojoj se Navalni mjesecima liječio.

"Laboratorij njemačkih oružanih snaga koji je imenovala Organizacija za zabranu kemijskog oružja pronašao je organofosforni bojni otrov iz grupe novičok u uzorcima krvi koji su uzeti odmah nakon što je pacijent primljen u bolnicu Charite", rečeno je u izvješću.

Putin i Kremlj, kao i uvijek dosad kad su bili suočeni s ozbiljnim optužbama za ubistva ili pokušaje ubistva disidenata, novinara, političara i odmetnutih špijuna, sve niječu, tvrdeći da je Navalni dio prljave kampanje koju je orkestrirao SAD kako bi ga diskreditirao.

Standardni odgovor Kremlja: Navalni je američki špijun

"Zapadne obavještajne agencije rade s njime, mogu čak preciznije reći da instruktori CIA-e rade u ovome trenutku s njime", izjavio je, naprimjer, bez ikakvih ponuđenih dokaza za takvu optužbu Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov. No nakon što ni trovanje ni ocrnjivanje Navalnog kao "američkog špijuna" nije pomoglo, nakon što se Navalni, suprotno svim predviđanjima, vratio u Rusiju znajući da nosi glavu u torbi, pribjegli su tome da ga opet uhapse i, vjerovatno, osude na višegodišnji zatvor kako ne bi bio smetnja caru Putinu.

Kremlj je sigurno razbjesnila i posljednja objava na Navalnijevom YouTube kanalu, velika istraživačka reportaža o navodnoj tajnoj Putinovoj palači na obali Crnog mora. Palaču za koju tvrde da vrijedi basnoslovne 1,4 milijarde dolara, na golemom posjedu koji je 39 puta veći od Monaka, istraživački tim Navalnijeve Zaklade protiv korupcije snimio je dronom. Na raskošnom imanju se nalaze i podzemno igralište za hokej, privatna crkva, amfiteatar i staklenik od 2.500 kvadratnih metara, vinograd i vinarija. Zemljište čuvaju naoružani stražari, a iznad njega je proglašena zona zabrane letenja.

Navalni u reportaži, snimljenoj prije nego je zatvoren, tvrdi da se Putin na početku svog mandata dogovorio s ruskim oligarsima i bogatim biznismenima da "doniraju" dio svog prihoda u tajnu firmu koja je finansirala izgradnju ovog "tajnog grada".

"Ovim novcem su sagradili palaču za svog šefa", kaže Navalni u videu. A da Ruse itekako zanima ovo otkriće, svjedoči činjenica da je reportaža dosad pogledana više od 92 miliona puta na YouTubeu.

Putin je, naravno, porekao i ovu optužbu. "Nisam vidio taj film, nisam imao vremena. Ništa od onoga što je u filmu prikazano kao moje mi ne pripada, niti meni niti mojim bližnjima", izjavio je u ponedjeljak.

Navalni i njegove pristalice pokazali da se ne boje Putina

No u svakom slučaju, očit je zaokret u službenom odnosu Putina i Kremlja prema Navalnom. Naravno, Navalnog su godinama zatvarali na kratke, ali mučne periode zbog nedozvoljenih prosvjeda i sličnih optužbi tipičnih za diktature, slali na njega batinaše, pratili ga i na kraju pokušali likvidirati bojnim otrovom, ali službeno su ga uglavnom ignorirali ili diskreditirali kao marginalnog blogera i galamdžiju za kojeg Rusi izvan Moskve i Sankt Petersburga nisu ni čuli. Putin i njegovi dužnosnici sad su bili prisiljeni prijeći u defenzivu, nemušto negirajući Navalnijeve pedantno dokumentirane optužbe. A onda su krenuli i u protunapad već spomenutim pokušajima povezivanjima Navalnog s CIA-om i sličnim uobičajenim konstrukcijama.

Subotnji masovni prosvjedi jasno pokazuju zašto se Putinov režim osjeća ugroženo. Unatoč diktaturi s prividom demokracije koju je 20 godina marljivo gradio, s formalnim izborima i višestranačjem koji prikrivaju obračun sa slobodnim medijima, neovisnim pravosuđem i istinskom opozicijom svim sredstvima, Rusi kojima je dosta korupcije i tiranije sada imaju jasnog vođu oko kojeg se mogu okupiti. Tim više što je taj vođa pokazao da je spreman žrtvovati sve - slobodu, pa i život - kako bi nastavio svoju borbu protiv "stranke lopova i bandita", kako već godinama zove Putinovu Ujedinjenu Rusiju.

"Narod je umoran od ovog autoritarnog režima, od haosa, od korupcije. Navalni je bio iskra", komentirao je liberalni aktivist Viktor Rau za New York Times.

"Ovo je za mene u biti revolucija. Gledat ćemo dugu konfrontaciju između opozicije i vlasti i vrlo je teško reći kako će završiti", komentirala je za iste novine i Tatjana Stanovaja, naučna saradnica u Carnegie Moscow Center. Štaviše, čini se da se sada oko Navalnog okupila široka koalicija Putinovih protivnika, slična raznorodnoj koaliciji protiv Aleksandra Vučića u Srbiji: urbani liberali, radikalni ljevičari i nacionalisti.

I čini se da protesti, unatoč brutalnom policijskom gušenju u subotu, neće prestati. Navalnijev pomoćnik Leonid Volkov već je najavio nove nacionalne prosvjede za ovu nedjelju, 31. januara.

Početak "ruskog proljeća"?

Teško je reći je li ovo konačni početak "ruskog proljeća", za koje se činilo da počinje i u velikim prosvjedima 2011. i 2017. Još je teže reći hoće li, ako se ovo i pretvori u veliki i dugotrajni prosvjedni pokret, završiti rušenjem režima kao u Ukrajini - za što su šanse svakako i dalje prilično slabe - ili će Putin odoljeti događanju naroda, kao što njegov saveznik, bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko, zasad uspješno odolijeva masovnim protestima koji u Bjelorusiji traju od svibnja prošle godine do danas. No Rusija je, izgleda, ušla u novo, neizvjesno razdoblje u kojem je sve moguće - pa i revolucija.

A reakcija međunarodne zajednice, prvenstveno EU i SAD-a, tu bi mogla biti presudna. Glasnogovornica novoga američkog predsjednika Joea Bidena, Jen Psaki, već je poručila da će Washington "držati sve opcije na stolu" po pitanju odgovora na zatvaranje Navalnog. I EU i SAD osudili su "grube metode" i "prekomjernu upotrebu sile" ruske policije prema prosvjednicima.

"U ponedjeljak ćemo s ministrima vanjskih poslova EU razgovarati o idućim koracima", objavio je visoki predstavnik EU za vanjsku i za sigurnosnu politiku Josep Borrell na Twitteru.

Idući je potez u ovoj šahovskoj partiji na Putinu. Odluči li se riješiti Navalnog tako da ga osudi na višegodišnji zatvor ili čak da likvidirati - što, ponovimo, ne bi bilo ni izbliza prvi put - mogao bi dati još veći vjetar u leđa ruskom pokretu otpora koji će imati novog mučenika, kao što je to bio Boris Nemcov, ubijen preko puta Kremlja 2015. Pusti li ga na slobodu, upravo će Navalni voditi daljnje prosvjede. Oba izbora mogla bi mu se obiti o glavu.