Ekonomske sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji ostat će na snazi sdecenijama, čak i ako dođe do mirnog rješenja u Ukrajini, rekao je visoki zvaničnik ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Rusija je postala država s najviše sankcija Zapada nakon invazije na Ukrajinu u feburaru 2022., nadmašivši Iran i Sjevernu Koreju.
Uprkos pritisku, ruska privreda je u prvoj polovini ove godine porasla za 4,7 procenta.
"Ovo je priča za nadolazeća desetljeća. Bez obzira na razvoj događaja i rezultate mirnog rješenja u Ukrajini, to je zapravo samo izgovor", rekao je Dmitry Birichevsky, šef odjela za privrednu saradnju u ministarstvu vanjskih poslova.
"Sankcije su uvedene mnogo ranije. Njihov krajnji cilj je nepoštena konkurencija", rekao je na forumu u Moskvi.
Panel pod nazivom "Sankcije Rusiji - naprijed u beskraj?" bio je dio šire rasprave u ruskoj politici i poslovanju o tome treba li Moskva raditi na ublažavanju sankcija ili ih prihvatiti kao dugoročnu stvarnost i naučiti ih zaobići.
Biričevski je rekao da su sankcije imale neke koristi, prisiljavajući Rusiju da restrukturira svoju privredu i proizvodi više robe koja se prije uvozila iz zapadnih zemalja.
"U 1990-ima smo mislili da ako imamo naftu i plin, sve ostalo možemo kupiti u inozemstvu. Sada to ne možemo kupiti", rekao je on.
Upozorio je da će "spirala sankcija" nastaviti nanositi više boli, budući da zapadni regulatori ciljaju na sektore koji još nisu sankcionirani.
Rekao je da Moskva dijeli strategije s drugim sankcioniranim zemljama kao što su Iran, Sjeverna Koreja i Venezuela, s ciljem stvaranja međunarodne koalicije "protiv sankcija" kako bi se zajednički oduprli pritisku Zapada.
