Između 2023. i 2024. broj ruskih sabotažnih napada u Europi skočio je s 12 na čak 34. Napadi su uglavnom koncentrirani na istočno krilo NATO-a – baltičke zemlje, Poljsku i Finsku – ali mete nisu birane isključivo prema geografskoj blizini Rusiji.
'Otkrili smo da je niz sabotaža usmjeren izravno ili neizravno na ciljeve povezane s ratom u Ukrajini’, rekao je Jones za portal Meduzu. Ciljevi su najčešće objekti povezani s vojnom industrijom, logistikom ili obukom ukrajinskih vojnika.
U izvještaju se navode i slučajevi atentata, uključujući pokušaj ubistva proruskog prebjega u Njemačkoj te eksploziju automobila u Bugarskoj u kojoj je stradao oružani trgovac koji je navodno surađivao s ukrajinskom vojskom. U Litvaniji je, primjerice, razotkrivena zavjera GRU-a (ruske vojne obavještajne službe) za atentat na tamošnjeg političara koji je podržavao vojnu pomoć Ukrajini.
‘Hibridno ratovanje’: eksplozije, sabotaže i špijunaža
‘Radi se o neregularnom, hibridnom ratovanju – alatu u širem arsenalu koji se koristi protiv neprijatelja’, kaže Jones, povlačeći paralelu s metodama sovjetskog KGB-a.
U napadima se često koriste zamaskirani operativci, obučeni saboteri i lokalni pomagači. Neki napadi su izravni – poput zapaljenih skladišta i presječenih optičkih kablova – dok su drugi sofisticiraniji, poput pokušaja hakiranja kritične infrastrukture ili poticanja nemira.
