Postoji niz debata o tome kako rat između Rusije i Ukrajine kratkoročno ili srednjoročno utiče na poziciju Kine. Neki stručnjaci vide rat kao priliku, a drugi kao prijetnju političkom i ekonomskom statusu Kine u međunarodnom sistemu.
Rat stvara i političke i ekonomske prilike za Kinu. Prvo, rat uništava mogućnost zbližavanja Rusije i zapadnih zemalja na srednjoročnom planu. Ova situacija stvara bolje uslove za budućnost kinesko-ruskog strateškog partnerstva i povećava uticaj Kine nad Rusijom.
Ojačati poziciju
Drugo, ruski napad na Ukrajinu preusmjerava pažnju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa Indo-pacifika na Evropu. Ova situacija može pomoći Kini da ojača svoju poziciju u istočnoj i jugoistočnoj Aziji u smislu vojnog i ekonomskog učinka.
U konačnici, rat daje Kini priliku da promatra kako SAD i zemlje Evropske unije reaguju na vojne operacije u drugoj zemlji, što je bitno iskustvo za buduću kinesku politiku prema Tajvanu.
Za Peking postoje i različite ekonomske mogućnosti. Sankcije Moskvi i povlačenje kompanija zapadnih zemalja iz Rusije, kao što je BP, mogu povećati zavisnost Rusije od kineskog kapitala i tehnologije.
Rusiji je teško da istražuje i realizuje nove projekte u Sibiru i arktičkom regionu bez ulaganja zapadnih zemalja. U takvim uslovima, ruske kompanije i najuži krug predsjednika Vladimira Putina, poput Igora Sečina i Genadija Timčenka, promovisaće nove projekte sa Kinom, posebno u energetskom sektoru.
Na primjer, Gazpromova najava da je osigurao ugovor za razvoj plinovoda za Kinu pokazuje da se nove transakcije s Pekingom već aktivno vode.
Sankcije Rusiji i promocija novih ugovora sa Kinom mogu ojačati lobističku moć Kine u unutrašnjoj politici Rusije i ojačati poziciju Pekinga u procesu pregovora o cijenama energenata.
Nove mogućnosti
Sankcije Rusiji također stvaraju nove mogućnosti za kineske tehnološke kompanije da povećaju svoj tržišni udio u Rusiji.
U ovom trenutku, skoro trećina ruskog uvoza čipova dolazi iz Kine.[2] Štaviše, svako moguće povlačenje kompanija koje isporučuju telekom opremu Rusiji može ojačati poziciju kineskih kompanija, poput Huaweija, u Rusiji.
Na kraju, zategnuti odnosi između Zapada i Rusije mogu ubrzati proces dedolarizacije. Istaknute ruske banke su zbog sankcija izbačene iz glavnog globalnog platnog sistema SWIFT.
U ovoj situaciji, Peking i Moskva mogu promovisati korištenje juana u bilateralnoj trgovini. Promovisanje dedolarizacije i podrška juanu može pomoći Kini da internacionalizuje juan te poveća svoje finansijsko i ekonomsko prisustvo u međunarodnom sistemu.
Postoje i različite prijetnje po Kinu. Za početak, novi energetski sporazumi Kine s Rusijom, kao i njen stav o ruskoj sigurnosti, povećali su osjećaj prijetnje osovini Rusija -Kina.
Nadalje, za razliku od 2014. godine, ruska invazija na Ukrajinu nije podijelila zapadne zemlje, već je stvorila ujedinjeni front protiv Moskve. Konsolidacija transatlantskih odnosa dugoročno bi bila velika briga za Kinu, prema rastućoj perspektivi "kineske prijetnje". Jer, prateći Rusiju, zapadne zemlje će moći da uvedu ujedinjene sankcije Kini i pojačaju svoje operacije obuzdavanja Pekinga.
Kina se također može suočiti s različitim ekonomskim prijetnjama. Budući da tri odvojene rute prolaze kroz rusku teritoriju, Rusija igra ključnu ulogu u inicijativi Pojas i put (BRI).
Kopneni most
Novi evroazijski kopneni most je ključan za željezničku povezanost između Kine i Evropske unije. Sankcije finansijskoj industriji, kao i rastuća neizvjesnost u pogledu unutrašnje politike Rusije, uticaće na odluke stranih kompanija. Oni se mogu zalagati za postepeno ukidanje korištenja Rusije kao primarne tranzitne zemlje. Kineska kopnena povezanost sa EU mogla bi biti ugrožena kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.
Rat ne samo da je oštetio tranzitni potencijal Rusije, već je oštetio i potencijal ukrajinskog tranzitnog čvorišta.
Geografski položaj Ukrajine stvara mogućnosti za Kinu da poboljša svoju povezanost i trgovinske odnose sa zemljama srednje Evrope i Balkana. Međutim, Ukrajinske željeznice su zbog rata prekinule sve veze sa Ruskim željeznicama. Ova situacija povećava ovisnost Kine o pomorskim rutama te kratkoročno i srednjoročno šteti kopnenoj trgovini Pekinga i EU-a u eri rastuće kinesko-američke konkurencije.
Rat također uzrokuje povećanje cijena u energetskom i poljoprivrednom sektoru. Povećanje cijena, uprkos novim sporazumima Kine i Rusije o pšenici i energentima, ima štetan uticaj na kineski ekonomski rast smanjenjem kupovne moći potrošača.
Ekonomski rast
Cijene utiču ne samo na građane Kine, već i na kupovnu moć drugih nacija, što indirektno utiče na kineski izvoz. Oba ova problema imaju potencijal da uguše kineski ekonomski rast.
U konačnici, nestabilnost u Ukrajini može oštetiti proizvodnju čipova kineskih kompanija jer Ukrajina obezbjeđuje 70 posto neonskog gasa u svijetu, koji je ključni sastojak za proizvodnju poluprovodnika.[4] Svaki poremećaj u lancu snabdijevanja uticao bi na kinesku industriju čipova.
Kratkoročno gledano, rastuća ovisnost Rusije o Kini i neizvjesni odnosi između Rusije i zapadnih zemalja stvaraju mogućnosti za Peking.
Međutim, srednjoročno gledano, poremećaj u lancu snabdijevanja, povećanje cijena energije i nestabilnost u sjevernom željezničkom koridoru negativno će uticati na ekonomske odnose Kine sa EU-om i usporiti napredak BRI-a.
Dugoročno gledano, primarni izazov za Kinu će biti političko jačanje transatlantskih veza, dok SAD povećav svoje napore za obuzdavanje kroz paktove QUAD i AUKUS.
