Tri godine rata u Ukrajini ostavile su Evropu s ogromnim finansijskim teretom – gotovo 122 milijarde dolara u direktnoj pomoći, plus dodatne milijarde uložene u vojne i odbrambene kapacitete širom kontinenta.
Ali EU još uvijek nije dirnula zamrznutih 229 milijardi dolara ruskih državnih rezervi, koje su blokirane nakon što je Vladimir Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Rastući pritisak na zamrznute ruske fondove
Prošle sedmice, francuski parlament je usvojio neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva vlada da koristi zamrznute ruske resurse ne samo za vojnu pomoć Ukrajini, već i za njenu obnovu.
Sjedinjene Američke Države i Kanada već su usvojile zakone koji omogućavaju konfiskaciju ruskih sredstava, dok je administracija Joea Bidena u posljednjim danima svog mandata pokušavala nagovoriti evropske saveznike da urade isto.
Mali korak ka tome napravljen je prošle sedmice, kada je Evropski parlament postigao dogovor o konfiskaciji ruskih sredstava za potrebe ukrajinske odbrane i obnove. Međutim, konačni tekst rezolucije još uvijek nije prošao glasanje.
Za sada, EU koristi samo kamate sa zamrznutih ruskih sredstava za podršku višemilijardskim kreditima Ukrajini, ali evropske vlade i dalje oklijevaju kada je riječ o konfiskaciji glavnice.
"To je složeno pitanje," rekao je britanski premijer Keir Starmer 15. marta.
Ekonomske i pravne dileme
Dilema oko konfiskacije ruskog novca ima dvije ključne dimenzije:
- Ekonomske posljedice
Francuska glasnogovornica Sophie Primas upozorila je prošle srijede da bi takav potez mogao ugroziti strane investicije u Evropi. "Ne diramo ruske resurse jer bi to stvorilo opasan presedan," rekla je Primas novinarima. Postoji bojazan da bi zemlje poput Kine, koje bi mogle biti sankcionisane u budućnosti (npr. u slučaju invazije na Tajvan), mogle povući svoja sredstva iz evropskih banaka kako bi ih zaštitile. Rusija je već godinama prebacivala svoja državna sredstva iz američkih banaka, upravo zbog straha od sankcija. - Pravne prepreke
Jedan od ključnih principa međunarodnog prava jeste imunitet državne imovine u inostranstvu. Profesor Frédéric Dopagne, stručnjak za međunarodno pravo s Univerziteta u Louvainu, tvrdi da bi evropske zemlje morale imati jasan pravni osnov za zapljenu ruskih sredstava. Najjači argument bi bio ratna odšteta za Ukrajinu, ali i jačanje njene odbrambene sposobnosti. SAD su već donijele zakon "Rebuilding Economic Prosperity and Opportunity for Ukrainians Act (2024)", koji opravdava zapljenu ruskih sredstava kao način finansiranja obnove Ukrajine. Međutim, Evropa još uvijek nije spremna na takav potez, dijelom i zbog toga što ne postoji presedan za ovakvu situaciju.
Historijska perspektiva: Usporedba s Njemačkom i Irakom
Nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, poražena Njemačka je bila prisiljena da plati ratne reparacije putem međunarodnih ugovora.
Ali sada, kada Moskva odbija čak i privremeni 30-dnevni prekid vatre, mogućnost sličnog dogovora s Rusijom je daleka.
"Možemo li uopće pričati o reparacijama prije nego što postoji mirovni sporazum?" pita se profesor Dopagne.
U prošlosti, SAD su konfiskovale njemačka sredstva nakon Drugog svjetskog rata, kao i sredstva Iraka i Afganistana, ali Rusija nije imala iste strahove u vezi s Evropom – barem do sada.
Šta dalje? Odluka zavisi od EU konsenzusa
Rasprava o konfiskaciji ruskih sredstava još nije dostigla kritičnu tačku.
Ključne zemlje poput Belgije – koja drži većinu zamrznutih ruskih fondova (oko 193 milijarde dolara) – još uvijek su skeptične.
Za bilo kakvu odluku na nivou Evropske unije vjerovatno bi bila potrebna jednoglasna podrška svih članica, što je malo vjerovatno s obzirom na to da Mađarska i Slovačka otvoreno podržavaju Rusiju.
Bidenova administracija željela je koristiti ruska sredstva kao pregovarački adut, pokušavajući prisiliti Putina da sjedne za pregovarački sto.
Ali sada, s Trumpom u Bijeloj kući i njegovim proruskim stavovima, postoji velika šansa da bi evropsko zaplijenjivanje ruskih sredstava zapravo prekinulo bilo kakve mirovne pregovore.
Za sada, Moskva može biti mirna – njeni zamrznuti fondovi ostaju izvan evropskog domašaja.
