Istraživači su mjerili kognitivnu stimulaciju ljudi dok su radili više ručnih zadataka kao što je upravljanje opremom ili rad u tvornici i usporedili su je s kognitivnom stimulacijom ljudi koji rade na poslovima gdje su morali analizirati informacije i tumačiti ih drugim ljudima
Ovo je zapravo poprilično logično, ali, što više koristite mozak na poslu, bolje će vam biti pamćenje i rad mozga kasnije u životu, prema istraživanju objavljenom u srijedu u Neurology, medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju.
Provedeno u Norveškoj
Istraživanje provedeno u Norveškoj proučavalo je 7.000 ljudi s 305 različitih poslova i promatralo koliko su morali koristiti svoj mozak u svom poslu, navodi se u saopćenju Američke akademije za neurologiju.
"Ispitali smo zahtjeve raznih poslova i otkrili da je kognitivna stimulacija na poslu tokom različitih faza života - tokom 30-ih, 40-ih, 50-ih i 60-ih godina - povezana sa smanjenim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja nakon 70. godine", rekao je autor istraživanja Dr. Trine Holt Edwin iz Univerzitetske bolnice u Oslu, u saopćenju.
"Naša otkrića naglašavaju vrijednost posla koji zahtijeva složenije razmišljanje kao načina za održavanje pamćenja i razmišljanja u starosti", nastavio je. Istraživači su mjerili kognitivnu stimulaciju ljudi dok su radili više ručnih zadataka kao što je upravljanje opremom ili rad u tvornici i usporedili su je s kognitivnom stimulacijom ljudi koji rade na poslovima gdje su morali analizirati informacije i tumačiti ih drugim ljudima.
Posao koji je rezultirao najvećom kognitivnom stimulacijom bilo je obrazovanje, a posao s najnižom kognitivnom stimulacijom bio je domar ili poštar, pokazalo je istraživanje.
Testirali pamćenje
Kasnije su testirali pamćenje i kognitivne sposobnosti sudionika starijih od 70 godina.
Istraživanje je pokazalo da ljudi koji rade na poslovima s najnižim zahtjevima imaju 66% veći rizik od blagog kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji rade na poslovima s višim kognitivnim zahtjevima.
Međutim, autori su primijetili da se kognitivni zahtjevi razlikuju od pojedinca pa čak i ljudi koji rade na istom poslu mogu imati različite kognitivne zahtjeve.
Također su primijetili da ovo istraživanje samo pokazuje povezanost, a ne uzrok. "Ovi rezultati pokazuju da i obrazovanje i rad koji predstavlja izazov za vaš mozak tokom vaše karijere igraju ključnu ulogu u smanjenju rizika od kognitivnog oštećenja kasnije u životu", objasnio je Edwin.
"Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se odredili specifični kognitivno izazovni radni zadaci koji su najkorisniji za održavanje vještina razmišljanja i pamćenja", dodao je on.
Pet poslova
Drugo istraživanje iz 2016. pokazalo je da sljedeći poslovi pomažu u očuvanju zdrave funkcije mozga: menadžer, učitelj, advokat, socijalni radnik, inženjer, fizičar, ljekar, stomatolog i farmaceut.
Osim toga, istraživanje objavljeno u Lancetu prošle godine otkrilo je kojih pet poslova izlaže ljude najvećem riziku od demencije.
Ova zanimanja uključuju prodavače, maloprodaju i druge, pomoćne njegovatelje, poljoprivrednike i uzgajivače stoke. Kako tvrdi studija, "često ih karakterizira nedostatak autonomije, dugotrajno stajanje, naporan rad, kruto radno vrijeme, stres, veći rizik od burn outa i ponekad, nezgodni radni dani", objašnjeno je u istraživanju.
