Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt pozvao je predstavnike različitih naroda i političkih stranaka u ovoj zemlji da se dogovore o izmjenama Izbornoga zakona, dok je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović izrazio uvjerenje da bi potkraj septembra, kada je najavljen niz razgovora s američkim i europskim dužnosnicima, konačno mogao “pasti” kompromis, piše Večernji list BiH.
- Mora se sjesti za sto i pronaći zajedničko rješenje jer to i jest uloga politike. EU i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći (izmjena Izbornog zakona), međutim, odgovornost za ovo leži na izabranim predstavnicima različitih stranaka i različitih naroda u BiH - rekao je Schmidt u intervjuu za BHRT.
Čović: Odgovornost na nama
Schmidt, koji je bivši njemački ministar poljoprivrede i višegodišnji zastupnik u Bundestagu, odbacio je tvrdnje kako zastupa stajališta hrvatske strane i HDZ-a BiH oko izborne reforme, za što ga je optužio niz bošnjačkih stranaka i dužnosnika.
- Ja sam impresioniran koliko “čitača misli” ima u regiji jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopće nisu tu - odgovorio je Schmidt na novinarski upit o zastupanju stajališta HDZ-a BiH. Schmidt je, gostujući nedavno na predizbornoj tribini u Njemačkoj, izjavio kako treba pronaći rješenje izbornog zakonodavstva u BiH koje ne bi vodilo uspostavi trećeg entiteta i pritom je ocijenio kako su aktuelnog člana bh. Predsjedništva Željka Komšića, koji bi tamo trebao zastupati Hrvate, u većini birali Bošnjaci.
Ranije je pak ustvrdio kako se mora osigurati jednakopravnost svih konstitutivnih naroda, čemu se posebno protivi Komšić i inzistira na njihovu ukidanju. Istodobno, čelnik HNS-a BiH najavio je potkraj septembra niz sastanaka s visokim dužnosnicima administracije SAD-a i EU-a. Naravno, bio je optimističan da će se tada postići konačni dogovor. Nakon sjednice vodstva HNS-a BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske stranke, i HDZ-a BiH, kojemu je također na čelu, Čović je najavio kako će posebni američki predstavnik Matthew Palmer i direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst tokom nekoliko dana razgovarati s predstavnicima vodećih političkih stranaka iz tri naroda kako bi se približila stajališta o izmjeni Izbornog zakona.
- Radili smo zajedno s predstavnicima OHR-a, OESS-a, američke i europske administracije. Trebamo ono što smo dogovorili provesti u djelo. Oni će nas dovesti za sto iako je to naša konačna odluka i za Izborni zakon i za Ustav. To mora biti kompromis među svima nama - rekao je Čović na konferenciji za novinare. Objasnio je kako je jedan politički sporazum, kojemu su bili pokrovitelji predastavnici međunarodne administracije, uspješno proveden te su održani izbori u Mostaru koji mogu biti dobar smjer za postizanje izmjena Izbornog zakona koji se tiču načina biranja članova BiH Predsjedništva i izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.
Neizborna godina
- Sve ćemo dati da u neizbornoj godini dobijemo Izborni zakon skladno presudama, osiguramo legitimno političko predstavljanje sva tri naroda i provedemo sve presude Suda u Strasbourgu. To uključuje i ograničenu izmjenu Ustava - istaknuo je čelnik HNS-a BiH. Po njegovim riječima, bez izmjena Izbornoga zakona bilo bi krajnje upitno kako organizirati i provesti rezultate izbora. Pritom je za Hrvate ključno zajamčiti mogućnost biranja člana bh. Predsjedništva. - Zašto bi nekome smetalo da člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda izaberu Hrvati? Samo se tri člana Predsjedništva BiH i Dom naroda biraju po etničkom načelu, sve ostalo bira se na građanskom modelu. Ako je to nekome previše, onda taj ne voli BiH. Bosna i Hercegovina ne može biti građanska po modelu kako bi to neko želio - rekao je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.