Obrazloženje prvostepene presude Suda BiH Miloradu Dodiku, predsjedniku RS ogolilo je mnoge neistine i spinove i onih pravnih eksperata za ustavno pravo koji su se tokom jednogodišnjeg sudskog procesa u ovom predmetu pojavljivali kao svjedoci odbrane Milorada Dodika.
Raport je već pisao o tome kako su osporene tvrdnje Dodikove odbrane o nelegitimnosti visokog predstavnika u BiH da donosi zakone i o tome kako je utvrđeno da su i Dodik i Narodna skupština RS prekršili Ustav BiH kada su se upustili u donošenje, odnosno proglašenje dva sporna zakona.
Iako u skraćenoj verziji, čije se puno objašnjenje očekuje u pisanom otpravku presude, iz izlaganja sutkinje Sene Uzunović bilo je vidljivo na koji način je oborena i teza odbrane Milorada Dodika da je on morao potpisati ukaze o proglašenju zakona uprkos tome što je visoki predstavnik donio odluke o sprečavanju stupanja na snagu tih zakona.
Naime, sutkinja Uzunović jučer je kazala da tvrdnju odbrane da je Dodik morao potpisati ukaze o objavi zakona u Službenom glasniku RS, jer ga na to obavezuje Ustav RS prema članu 80. stav 4 Ustava RS, opovrgavaju izvedeni dokazi.
Kako je Karan dobio 'amneziju'
Potom je sutkinja Uzunović citirala član 80. Ustava RS.
"Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupšini", navela je sutkinja Uzunović.
Dakle iz same ove formulacije člana 80. Ustava RS, kazala je sutkinja Uzunović, proizilazi dužnost predsjednika RS da proglasi samo one zakone koji su ponovo usvojeni u NSRS.
"Potpisivanje ukaza bilo je umišljajno postupanje da potpiše navedene ukaze iako to nije bio u obavezi ni prema Ustavu RS. Upravo suprotno, bio je u obavezi da zahtijeva ponovno odlučivanje NSRS o tim zakonima", istakla je sutkinja Uzunović čitajući obrazloženje presude Dodiku.
Inače, jedan od najvećih zagovornika teorije da je Dodik morao potpisati ukaze o proglašenju od visokog predstavnika osporenih zakona, bio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS, koji je u svojstvu profesora ustavnog prava i Dodikovog savjetnika svjedočio pred Sudom BiH u Dodikovu korist.
Karan je tvrdio da je Dodikova ustavna obaveza bila da potpiše sporne ukaze, a govorio je i o ustavnoj odredbi koja prema njegovim riječima omogućava predsjedniku RS da neki zakon vrati NSRS.
Međutim, Karan je tvrdio da u ovom slučaju Dodik nije imao opravdanih razloga da sporne zakone vrati u NSRS.
Zanimljivo je bilo kada je sutkinja Uzunović na ročištu kada je svjedočio Karan, tog svjedoka pitala koji član Ustava RS precizira tu mogućnost, ali da je Karan izbjegao odgovor, uz opravdanje 'da se ne može sjetiti tog člana Ustava RS i da ne može sve pamtiti', ali da je to važan institut u Ustavu RS.
Iz današnjeg obrazloženja presude Miloradu Dodiku sada je jasno zašto Karan nije htio ili smio da citira taj član, jer kako je utvrdio Sud BiH njegove odredbe suprotne su onome što su Dodikovi svjedoci tvrdili da jesu, a to je vjerovatno sutkinja Uzunović znala i na ročištu na kojem je Karanu to pitanje i uputila.
OHR nema obavezu da objavljuje odluke u Službenom glasniku
Također, presudom Dodiku opovrgnuti su navodi njegove odbrane o tome da je predsjednik RS-a ukaze potpisao 7. jula 2023. i da su odluke visokog predstavnika u BiH koje se odnose na osporena dva zakona i na izmjene Krivičnog zakona BiH tog dana objavljene i u Službenom glasniku BiH, te da nisu još bile na snazi.
Naime, u presudi je rečeno da je Jedinstvenim pravilima za izradu propisa u institucijama Bosne i Hercegovine za Ured visokog predstavnika navedena preporuka, a ne obaveza objave odluka u Službenom glasniku BiH.
Sutkinja Uzunović je podsjetila da visoki predstavnik u BiH svoje odluke objavljuje na zvaničnoj stranici OHR-a i da u njima navodi kada stupaju na snagu, ali i da poštuje preporuku objave odluka u Službenom glasniku BiH.
Kazala je da je u konkretnom slučaju bilo navedeno da dvije odluke visokog predstavnika stupaju na snagu odmah, odnosno 1. jula, a jedna 2. jula 2023. godine, čime se opovrgavaju navodi odbrane da je trebalo sačekati objavljivanje u službenom glasniku.
Podsjećamo, NSRS je u junu 2023. godine donijela zakon koji je predviđao zabranu objave odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, te zabranu objava odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS.
Visoki predstavnik je 1. jula 2023. godine donio odluku o sprečavanju stupanja na snagu tih zakona, a uprkos tome, Dodik je 7. jula te godine potpisao ukaze o proglašenju tih zakona i uputio ih na objavu Službenom glasniku RS gdje su i objavljeni 9. jula 2023. godina.
S obzirom na to da je visoki predstavnik 1. jula donio i izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je neizvršavanje njegovih odluka postalo krivično djelo, na osnovu te odredbe protiv Dodika je i pokrenut sudski proces krajem 2023.godine, a u kojem je on sada prvostepeno osuđen na godinu zatvora i izrečena mu je mjera zabrane obavljanja javne funkcije na šest godina.
Sankcije na snagu stupaju tek nakon pravosnažnosti presude.
