Klub sedam najvećih ekonomija na svijetu, G7, u subotu je na sastanku u Londonu podržao američki prijedlog prema kojem bi multinacionalne korporacije širom svijeta ubuduće plaćale stopu poreza na dobit od najmanje 15%.
Uz to, te firme će ubuduće, prema ovom dogovoru, plaćati porez u svim zemljama u kojima ostvaruju promet, odnosno prihode, a ne kao dosad, tamo gdje imaju svoje formalno sjedište - zbog čega su mnoge od njih oportunistički prebacile svoja sjedišta u zemlje s nižim poreznim stopama, poput Irske, Švicarske ili Luksemburga, koji je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, privukao više od 3 biliona dolara stranih investicija na ovaj način.
Ako ova globalna porezna reforma, koju su ministri finansija država članica G7 nazvali "dogovorom stoljeća", bude realizirana, stavka o plaćanju poreza tamo gdje se ostvaruju prihodi odnosit će se samo na "profitnu maržu veću od 10% za najveće i najprofitabilnije multinacionalne firme".
SAD procjenjuje da će ova stavka obuhvatati stotinjak najvećih svjetskih korporacija, dok bi stavka o minimalnom globalnom porezu na dobit obuhvatila mnogo veći broj - oko 8 hiljada multinacionalnih korporacija.
Kraj 30-godišnje utrke prema dnu u porezima za korporacije
Ovom historijskom poreznom reformom bi se zaustavila "30-godišnja utrka prema dnu" raznih zemalja u privlačenju velikih korporacija sve nižim poreznim stopama, kako ju je opisala američka ministrica finansija Janet Yellen. G7 se sada nada postići širi dogovor sljedeći mjesec na skupu ministara financija kluba G20. Tek kada, odnosno ako, G20 ratificira ovaj porezni pakt, on će stupiti na snagu, ali očekuje se da će se to dogoditi
Postignut je dogovor stoljeća o globalnom oporezivanju. Šta to znači?
Međutim, ekonomski analitičari su upozorili da bi pravilo o minimalnoj profitnoj marži od 10% moglo značiti da će se Amazon izvući od plaćanja minimalne stope poreza jer ova golema američka korporacija - jedna od najvećih na svijetu - za internetsku prodaju redovno bilježi manji profit od 10%.
Iako Amazon ima tržišnu vrijednost od 1,6 biliona dolara i prihode od 386 milijardi dolara u 2020., njegova profitna marža prošle godine iznosila je samo 6,3%. Firma Jeffa Bezosa, koji je inače najbogatija osoba na svijetu, a idući mjesec se povlači s mjesta direktora tvrtke, većinu svoje povijesti bilježila je gubitke ili vrlo niske stope dobiti, prvenstveno zbog svoje strategije intenzivnog reinvestiranja dobiti. Profitabilniji dijelovi firme, odnosno podružnica Amazon Web Services, prema podacima nevladine Fondacije za pravedne poreze, u 2020. ostvarili su dobit od čak 30%.
A kako javlja list Financial Times, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja će koordinirati daljnje pregovore o globalnom porezu, istražuje mogućnost uvođenja posebne mjere kojom bi se Amazon Web Services tretirao zasebno, pa bi ipak morao plaćati više poreza u velikim evropskim državama.
Hoće li Amazon biti obuhvaćen poreznim dogovorom?
"Na temelju saopćenja Amazon nije obuhvaćen (reformom). Ako postoji još jedan sloj detalja koji sugerira da će Amazon biti obuhvaćen, to je sjajno, ali još se nije pojavio", komentirao je za Guardian Paul Monaghan, izvršni direktor Fondacije za pravedne poreze koja akreditira firme koje ne izbjegavaju porez.
Ipak, američka ministrica finansija Janet Yellen, jedna od predvodnica ove reforme - SAD je, inače, tražio minimalnu globalnu stopu poreza na dobit od 21% - tvrdi da će reforma obuhvatati i Amazon i Facebook.
"Uključivat će velike profitabilne firme i one će se, vjerujem, kvalificirati po gotovo bilo kojoj definiciji", odgovorila je Yellen na pitanje novinara o Amazonu i Facebooku.
Ovo pitanje, ipak, ilustrira do koje mjere su detalji historijske porezne reforme još uvijek neotkriveni odnosno neutvrđeni. A pregovori o njima mogli bi potrajati. Također, budući da će u sklopu dogovora zemlje poput Francuske i Velike Britanije ukinuti postojeće poreze na digitalne usluge za internetske gigante, postoji sumnja da bi te korporacije na kraju mogle plaćati manje ukupnog poreza.
Amazon, uostalom, nije jedini gigant iz takozvane Silicijske doline koji bi se mogao izvući iz poreznog plana jer bilježi gubitke ili dobit manju od 10%. U tu kategoriju spadaju i Tesla, Uber, Twitter i Snap (vlasnik platforme SnapChat), među ostalima, piše Financial Times.
Najveća korist SAD-u, ozbiljan udarac Irskoj, Luksemburgu, Kipru…
A najveći dio novih poreznih prihoda od povećanog minimalnog poreza na dobit ići će SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i sličnim razvijenim ekonijama, smatraju analitičari. Siromašne zemlje, u kojima multinacionalne korporacije imaju proizvodnju ili posluju, također bi mogle profitirati, ali ne toliko koliko bi htjele i koliko zagovornici pravednijeg poreznog sustava smatraju da bi trebale.
Prema jednoj studiji iz 2018. godine, čak 40% inozemnih profita multinacionalnih korporacija bilo je umjetno prebačeno u zemlje s niskim porezima, piše britanski časopis Economist, bilo preseljenjem sjedišta ili intelektualnog vlasništva i druge imovine. A OECD je 2015. procijenio da korporacije takvim poreznim makinacijama izbjegnu platiti od 100 do 240 milijardi dolara, odnosno 4-10% ukupnih globalnih prihoda od poreza na korporacije. Taj je trend rezultirao nevjerojatno zamršenim računovodstvenim operacijama koje vjerojatno ne razumiju ni direktori i vlasnici korporacija koje ih izvode.
OECD sad procjenjuje da će globalna porezna reforma donijeti 50-80 milijardi dolara dodatnih poreznih prihoda.
S druge strane, takve zemlje će ova reforma pogoditi. Najbolji primjer su Kipar i Irska, čija je stopa poreza na dobit od 12.5% gotovo dvostruko manja od evropskog prosjeka. Poređenja radi, u Austriji je ta stopa 25%, a u Francuskoj 32%. Švicarska također ima poreznu stopu malo nižu od dogovorene - 14.9%, u prosjeku, jer varira od kantona do kantona.
