Ugur Sahin i Ozlem Tureci, osnivači biotehnološke kompanije BioNTech, kazali su El Mundu koji su bili prvi koraci istraživanja vakcine.
Nakon prvih sedmica lockdowna u gradu Wuhan, početkom januara 2020. godine, farmaceutske firme širom svijeta bile su u pripravnosti zbog mogućeg širenja koronavirusa, koji je kroz nekoliko sedmica proglašen globalnom pandemijom.
Prvu vakcinu protiv COVID-a, odobrena od strane Evrope i Sjedinjenih Država, razvile su kompanije Pfizer i BioNTech. Tvorci BioNTecha, Ugur Sahin i Ozlem Tureci, kazali su El Mundu o danima kada su imali ideju o vakcini. 25. januara, dok su doručkovali, potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Njemačkoj. Tu je sve počelo.
"Istina je. Pročitao sam članak u časopisu u petak navečer. Za dešavanja u Wuhanu znalo se već tri sedmica. Malo sam istraživao i bio sam uvjeren da epidemija neće biti ograničena samo na Kinu. Raspravljali smo o tome za doručkom, nismo sumnjali da će virus doći do svih", kaže Sahin.
Izvršni direktor BioNTecha dodaje da su znali da imaju tehnologiju (messenger RNA) pomoću koje mogu brzo razviti vakcinu.
"Ugur je odmah počeo planirati prve korake u razvoju vakcine. Odlučili smo to tokom vikenda, a tim je krenuo na posao u ponedjeljak," dodaje Türeci.
Messenger RNA, ključ ove vakcine
Dolazak SARS-CoV-2 u potpunosti je promijenio sve planove koje je kompanija planirala za 2020. godinu, a koja je upravo predstavila istraživanje o raku.
"Odjednom se sve promijenilo." Prema Sahinovim riječima, ova tehnologija "pruža ćelijama specifičan plan za izgradnju proteina. To je prirodni proces ćelija, kao da je potreban čvrsti disk, DNK i napravljena kopija, RNK, koja naziva se messenger RNA".
U tome se izdvaja jedna „sjajna karakteristika“: vektor informacija, poput e-maila, koja se briše kad se otvori.
"Ćelija izvršava svoju prirodnu funkciju i djeluje prema našim uputama. Trik je, da nastavimo s primjerom e-maila, osigurati da poruka ne završi u neželjenoj pošti. Ako to možemo učiniti učinkovito, ćelija će učiniti ono što je trening imunološkog sistema bez potrebe za virusima".
Jedna od znatiželjnih činjenica je da je vakcina razvijena za samo 48 sati, a glasinu je potvrdio i Sahin.
"Stvorili smo deset kandidata u kratkom vremenu, a zatim još deset. Nismo znali koji je kandidat ispravan, jer smo još uvijek malo znali o virusu. Današnja vakcina bila je spremna u februaru prošle godine, ali nije bilo jasno hoće li uspjeti, trebali su nam podaci i klinički rezultati vrlo velikih studija", otkriva Sahin.
Trenutak odobrenja
12. decembar 2020. obilježit će se kao dan kada je odobrena prva vakcina protiv COVID-a. U to je vrijeme američka FDA dala zeleno svjetlo vakcini Pfizera i BioNTecha. Tek u tom trenutku kompanija je bila sigurna u svoj uspjeh, nakon što je dobila potvrdu o svojoj efikasnosti.
"Završili smo fazu 3 s više od 40.000 dobrovoljaca i čekali smo procjenu neovisne komisije. Znali smo da je zadnji dan. Stvorili smo najbolju moguću vakcinu, ali nismo znali kako će virus reagirati. Bili smo spremni za negativnu ocjenu. U osam sati popodne nazvali su nas iz Sjedinjenih Država. Zadržao sam dah i glas s druge strane telefona rekao je: 'Rezultat je pozitivan, s efikasnošću većom od 90'. Što se tiče broja vakcinisanih ljudi koji bi bili neophodni da bi se postigao tako poznati grupni imunitet, ističe ono što mnogi stručnjaci kažu: 70%", kaže Sahin.
On savjetuje da se vakcinišu i djeca starija od 16 godina, ali i mlađa djeca, s tim što treba više kliničkih testova.
Hoćemo li uspjeti pobijediti virus? Stručnjak je pesimističan u vezi s tim. "To neće nestati, vidjet ćemo hoće li nam vakcina trebati svake godine ili svakih pet."
Borba protiv raka
Iako su jedno od velikih imena ove pandemije, i Ugur i Özlem po zanimanju su onkolozi i bili su u potpunosti uključeni u pronalaženje rješenja protiv raka. Protiv toga, kažu, imaju 30 kandidata za lijekove.
"Ubrzo smo shvatili da bi se mnogo više moglo učiniti ako bi se rezultati istraživanja prenijeli pacijentu u stvarnom vremenu. Nismo vidjeli drugi način da to učinimo osim da postanemo poduzetnici."
U razgovoru s El Mundom potvrđuju da bi ih radije pamtili po doprinosu borbi protiv raka, nego po izumiteljima prve vakcine protiv COVID-a.
"Rak je loš kao i pandemija, čak i ako se ne percipira kao takav."
