Lideri Evropske unije (EU), Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova sastat će se sutra na samitu u Briselu.
Petim samitom lidera šest zemalja Zapadnog Balkana i šefova država i vlada 27 članica EU-a predsjedavat će Antonio Costa, predsjednik Evropskog vijeća.
Neimenovani zvaničnik EU-a za Anadolu je kazao da će u fokusu razgovora biti generalna pitanja odnosa između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana.
Istakao je da pitanje proširenja Evropske unije neće biti na dnevnom redu kao takvo, već će se o njemu razgovarati indirektno.
"Postoji i geopolitički kontekst ovog samita koji ga čini još interesantnijim. Rat u Ukrajini i ruski utjecaj u mnogim dijelovima Evrope, uključujući Zapadni Balkan stavljaju nam imperativ da ojačamo naš odnos s partnerima", rekao je zvaničnik.
Dodao je da je samit definitivno dobra prilika da se reafirmira perspektiva Zapadnog Balkana za članstvo u EU.
Na prvoj sesiji samita razgovarat će se o političkim, a na drugoj o ekonomskim pitanjima. Jačanje dobrosusjedstva i implementacija evropskog razvojnog plana će biti među važnim temama samita.
"Zapadni Balkan pripada evropskoj porodici. Njihova budućnost će biti unutar EU. Mislim da je to politička poruka koja treba da izađe s ovog samita", rekao je zvaničnik.
Samit EU - Zapadni Balkan posljednji put je održan 13. decembra 2023. EU je tada poručio da podržava članstvo zemalja Zapadnog Balkana, ali da od njih očekuje provedbu neophodnih reformi.
Na kraju sastanka će, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa od prošle sedmice, biti usvojena deklaracija, a od lidera regiona se očekuje da se s njom usklade.
U deklaraciji, koju je RSE imao na uvidu, bit će pomenuto da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.
"Postoji nova dinamika u procesu proširenja. Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovanog na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti i principu sopstvenih zasluga, je u našem zajedničkom interesu", kaže se između ostalog u nacrtu završne deklaracije koju će lideri usvojiti na kraju samita.
Bit će pozdravljena odlučnost partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju i posvete se osnovnim evropskim vrijednostima i principima, u skladu sa međunarodnim pravom i ponovo iskazanom posvećenošću primatu demokratije, osnovnim pravima i vrijednostima i vladavini prava.
Vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji i snažna uloga civilnog društva su ključni za osiguranje funkcionalne demokratije, navodi se u nacrtu.
Tekst nacrta završne deklaracije će imati osvrt i na geopolitički kontekst. S tim u vezi će se poručiti da podrška Ukrajini ostaje jasan znak strateške orijentacije.
Bit će pozvane sve zemlje Zapadnog Balkana da "ostvare brz i održiv napredak ka potpunom usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU", uključujući sankcije, njihovo sprovođenje i sprečavanje zaobilaženja.
Lideri EU će pohvaliti one zemlje koje već to čine.
Regionalna saradnja će zauzeti važan dio zajedničke deklaracije gdje će se podvući da su pomirenje, inkluzivna regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi, uključujući i sa zemljama članicama EU, sastavni dio procesa proširenja.
"Regionalni i bilateralni sporovi ukorijenjeni u prošlosti predugo su sprječavali fokusiranje na budućnost. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, ostaje ključno. Odsustvo normalizacije odnosa Prištine i Beograda koči oba partnera", navodi se u nacrtu deklaracije.
