Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i jedna od rijetkih koja nije zabranila let ruskim aviokompanijama preko svoje teritorije. Naprotiv, broj letova iz Srbije za Rusiju je znatno porastao. Ruski avioni trenutno i sve dok traje zabrana leta neće moći doći do Srbije jer su zemlje u okruženju zabranile prelet preko svog teritorija, piše 24sata.hr.
Srbija ovisna o ruskom naoružanju
Srbija to pravda svojim vitalnim nacionalnim i državnim interesima na način da poštuje tradicionalna prijateljstva. To će osim mnogih političkih, gospodarskih i diplomatskih pritisaka donijeti veliki problem za srbijansku vojsku jer Srbija je, kako je već poznato, usko vezana za Rusiju kada je vojska u pitanju. Praktično čitavo Ratno zrakoplovstvo i protuzrakoplovna odbrana (RZ i PZO) su sovjetskog (ruskog) porijekla. Avioni MiG-29, njih 14 su ruski, većina je dobivena donacijom iz Rusije i Bjelorusije, dio je remontiran, neki od njih trebaju biti odnosno modernizirani. Iz Rusije su također nabavljena četiri borbena helikoptera Mi-35M i pet borbeno-transportnih helikoptera Mi-17V-5. PZO sustavi, od prijenosnih (Strela-2, Igla), topničko-raketni Pancir-S1, do raketnih Strela-10M, Kub-M, S-125 Neva, te promatrački radari su također ruski. To nije najveći problem koji je zahvatio vojsku Srbije nego kupovina novog naoružanja.
Srbija čeka moćne S1 baerije
Srbija je kupila prvo jednu bateriju PZO sistema Pancir-S1 od Rusije što je isporučeno, dodatno su kupljene dvije baterije kako bi kompletirala PZO bojnu ili divizion. Te baterije su trebale biti isporučene Srbiji tokom ove godine, ali ako ove zabrane i sankcije prema Rusiji ostanu duže vrijeme postavlja se pitanje da li će doći do isporuke.
Šta je s helikopterima?
Vrlo vjerovatno je da će Panciri ostati neki period daleko od Srbije. Bilo je govora o PZO sistemu BUK za koji se ne zna da li je kupljen, ako jeste isti neće braniti srpski zračni prostor barem ne u bliskoj budućnosti.
Također su kupljena četiri helikoptera Mi-35M koja su trebala biti isporučena tokomove godine ili najduže početkom sljedeće. Srbiji su prijeko potrebni i PZO sistemi kao i helikopteri koje je kupila od Rusije. Raspravljalo se o nabavci 11 polovnih helikoptera Mi-35P, kojih se Kipar želi riješiti jer ih je bilo nemoguće održavati zbog pridržavanja sankcija Rusiji. Cijena je bila povoljna i za pretpostaviti je da su kupljeni. Sada je upitan remont i modernizacija. Osim Mi-35M Srbija je kupila i helikoptere Mi-17V5 koji također trebali biti isporučeni ove godine. I ovi su helikopteri plaćeni i trebali bi popuniti eskadrilu transportnih helikopterska vojske Srbije.
Čekaju i lansere i rakete
U decembru prošle godine isporučen je dio plaćenih protuoklopnih sistema Kornet-EM.
Drugi i veći dio lansera i raketa trebao je već biti dostavljen kako bi se zamijenili zastarjeli sistemi Maljutka i Fagot. Korneti su također prijeko potrebni za sveobuhvatnu obuku protuoklopne specijalnosti.
Duže vrijeme se govori da je Srbija kupila sisteme za elektronsko ratovanje Krasuha i Repellent.
Ako su kupljeni, onda će Srbija biti njihov prvi korisnik. Ovi sistemi su jedni od najboljih u svijetu i maksimalnog su dometa, ovisno o verziji, do 300 km. Isti su se dobro pokazali u invaziji na Ukrajinu.
Haubica na ruskom kamionu
Za potrebe vojske Srbije na oklopno borbeno vozilo Lazar-3 stavljana je ruska kupola MB2-02 opremljena topom u kalibru 30 mm. Isto vozilo je prodano Turkmenistanu. Sada sigurno ih neće moći više izvoziti u ovoj konfiguraciji jer ostaje upitno da li će se moći i dalje uvoziti i kako će se dostavljati oprema do Srbije.
Ponos srbijanskog topništva samohodna haubica Nora B52 M15 u kalibru 155 mm je postavljena na ruski kamion Kamaz 6560. Bez ruskih kamiona upitna je daljnja proizvodnja, iako ista može biti postavljena i na druga vozila ipak treba neko vrijeme za prilagodbu oružja na novu platformu. Nora B52 je izvozni adut srbijanske vojne industrije jer oružja s takvim taktičko-tehničkim karakteristikama nema puno u svijetu. Nadograđena verzija B52 M21 je bila na testiranju u SAD gdje se pokazala dobrom.
U manje probleme vojske Srbije ulaze brojni projekti koji se rade u saradnji s rusima od kupola do raketa.
Sve će se to sada morati stopirati na neodređeni period. Rezervni dijelovi i dijelovi za modernizaciju oružja ruskog porijekla neće moći dolazi direktno, nego eventualno posredno. To prevedeno znači da sa zabranama letova ruski avioni i stručnjaci neće moći dolaziti i dostavljati dijelove i naoružanje kao do sada, sve dok traje ova situacija.
Planirana modernizacija 13 tenkova M84 na standard AS1/2, 13 borbenih vozila pješaštva M80A na standard AB1 i osam samohodnih haubica 2S1 Gvozdik dovedena je pod veliki upitnik jer ovisi o ruskim dijelovima. Srbija je najveći kupac ruskog naoružanja u Evropi i sada je dovedena da će mnogi planirani projekti morati biti zaustavljeni na neodređeno vrijeme. Za potrebe vojne policije i kopnene vojske nabavljena su ruska terenska vozila UAZ Patriot koje će također biti teško održavati zbog sankcija.
Srbi jedini podržali Ruse
Doza zabrinutosti u Srbiji zbog kupovanja ruske vojne opreme postala je realna prijetnja na politički sistem Srbije.
Nije jasno kako će se odvijati cjelokupna situacija u svijetu u vezi sadašnjega sukoba, ali Srbi kao jedini koji su podržali Ruse i kao jedini koji nisu uvodili sankcije kao takvi su „trn u oku“ svima i EU i SAD.
Postoji mogućnost da umjesto ruskih aviona tehniku Srbiji dostave kineske avio kompanije koje barem za sada imaju takvu mogućnost, ali zašto bi to one to napravile jer puno je veći rizik nego finansijska dobit?
Zabrana vrijedi za rusko naoružanje bez obzira ko ga prevozi, to je kršenje sankcija.
Kako sada stvari stoje vojska Srbije neće doći lako u posjed naoružanja koje je kupila ili planira kupiti.
Srbi naoružanje nabavljaju i iz Kine
Naoružanje se nabavlja i iz Kine. Prvo što je pristiglo je besposadna letjelica ili dron Pegaz, izvorno srbijanski proizvod, ali poboljšan u Kini. Poboljšanja su plod saradnje srbijanskih i kineskih stručnjaka. Kinezi su pomogli srpskim stručnjacima usavršiti i u kratkom vremenu završiti Pegaza. Sve se ovo dogodilo zbog prijašnje kupovine kineskih borbenih dronova CH-92A.
Pegaz je trebao biti samo dron za izviđanje, ali je uz pomoć Kineza naoružan i može provoditi borbena djelovanja. Dron je povećan u odnosu na prvu verziju, povećan mu je dolet, povećana je količina korisnoga tereta koji nosi i povećana je autonomija leta.
Radijus djelovanja je oko 250 km. Maksimalna brzina leta je oko 200 km/h dok je maksimalna nosivost tereta oko 50 kg. Pegaz će koristiti dvije rakete FT-8D dometa do 5 km. Očekuje se da će polovinom 2022. godine biti provedena završna testiranja i do kraja godine šest uvedeno u naoružanje vojske Srbije. Iz jedne komandne stanice postavljene na kamion FAP upravlja se s tri drona, to ujedno čini jedan sistem. Do kraja godine Srbija bi mogla postati jedna od rijetkih zemalja koja proizvodi dronove s borbenim sposobnostima. Uz postojećih šest dronova CH-92A i s domaćim Pegazima i realizacijom najavljene nabave većih borbenih dronova (CH-95 ili Bayraktar TB2) Srbija bi postala najmoćnija sila, ne samo u regiji nego i u Evropi.
Zbog pritiska Zapada Srbija odustala od ruskog sistema
Iz Kine je kupljen samohodni raketni sistem PZO srednjeg dometa FK-3, naoružan je raketama dometa do 100 km po daljini i do 27 km po visini i radarom za praćenje ciljeva i navođenje raketa koji istovremeno može pratiti do 40 ciljeva, a na 6 od njih navoditi istovremeno do 12 raketa.
Za njega se Srbija odlučila jer nije uspjela nabava ruskog S-300/400, samo zbog najave nabave izvršen je pritisak Zapada na Srbiju tako da je zbog mogućih sankcija odmah odustala od njega. FK-3 bi trebao stići u prvoj polovini ove godine.
Osudili invaziju, ali za sankcije nisu
Na sjednici UN, 2. marta, Srbija se pridružila 141 zemlji i osudila rusku invaziju na Ukrajinu, ali i dalje nije uvela sankcije Rusiji. NATO neće dopustiti da Rusi u srcu Evrope bilo kome isporučuju oružje.
Svaki pokušaj izigravanja završiti će prizemljenjem aviona i zapljenom tereta. Eventualno okretanje Kinezima također će imati političke i ekonomske posljedice po srbijansku ekonomiju. EU zemlje planiraju povući investicije iz Srbije što će rezultirati zatvaranjem brojnih tvornica i davanjem otkaza radnicima što je vrlo klizak teren za vladajuće jer slijede izbori u aprilu.
Kosovo već poslalo zahtjev za EU i NATO
Nema više sjedenja na više stolica. Ukoliko nastavi Srbija bi mogla potpuno izgubiti Kosovo, na način da Rusiju isključe iz UN i poništi se rezolucija UN 1244 tako da Srbija nema više pravo na Kosovo. S druge strane, Kosovo je poslalo zahtjev za prijem u EU i NATO, što je već podržao velik broj zemalja, na čelu s turskim predsjednikom Erdoganom. U tom slučaju Srbiji preostaje da se i ona okrene NATO i da u eventualnom sukobu dvije NATO zemlje, Savez se ne bi miješao kao u slučaju Grčke i Turske.
Pred Srbijom su brojni izazovi, ako uđe u NATO, Srbija može zaboraviti na bratstvo s Rusima i odnose koji su imali dosada.
