U sklopu programa obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, u Vijećnici je otvorena izložba fotografija “Opsada/Siege” britanskog fotografa Paula Lowea.
Lowe je boraveći u gradu u vrijeme opsade, svojim foto objektivom zabilježio svakodnevnicu i borbu za preživljavanje Sarajki i Sarajlija.
Izložbu je otvorila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Lowe je u izjavi medijima kazao kako su fotografije svjedočenja o hrabrosti građana Sarajeva koji su se suprotstavili opsadi protiv civilizacije prije 30 godina. Dodao je kako se nažalost iste stvari dešavaju danas u Ukrajini.
Smatra kako ova izložba pokazuje hrabrost i kreativnost građana Sarajeva, ali ujedno je i tragična jer se iste stvari danas dešavaju u Ukrajini.
Gradonačelnica Karić tokom obraćanja prisjetila se svog ranog djetinjstva u periodu kada je počela opsada Sarajeva koja je trajala 1.425 dana.
”Tokom opsade naš prekrasni grad Sarajevo iz moderne metropole, koja je bila domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, pretvoren je u ratno poprište. Uprkos svim nedaćama građani Sarajeva su pokazali nevjerovatnu hrabrost i pružali otpor agresiji kroz umjetnost i kulturu. Strahote sa kojima se Sarajevo suočavalo tokom opsade zabilježili su i svakodnevno s nama preživljavali ratni reporteri i fotografi“, podsjetila je Karić.
Podsjetila je kako su izvještaji koje su slali ti reporteri obilazili svijet, a građanima Sarajeva budili nadu da će biti završena opsada te se vratiti normalnom svakodnevnom životu.
Posebno je izdvojila Lowea, autora večerašnje izložbe.
”Između 1992. i 1996. godine Paul Lowe je boravio u Sarajevu, dokumentujući naš svakodnevni život. Na njegovim fotografijama mogu se vidjeti stanovnici Sarajeva koji pokušavaju pretrčati uski prolaz u snajperskoj aleji, možemo vidjeti ranjenike dok u bolnicama pokušavaju dobiti pomoć nakon ranjavanja, ali i prekrasne Sarajke koje su svojom ljepotom prkosile nedaćama agresije”, rekla je Karić.
Dodala je kako sugrađan koji nisu preživjeli opsadu nikada neće biti zaboravljeni jer su sjećanja na njih, sjećanja na današnju slobodu i domovinu.
Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja koja je ujedno i jedan od organizatora izložbe, u izjavi za AA kazala je kako je izložba od historijskog značaja.
”Bosanskohercegovački rat je bio najbolje dokumentovani rat, takoreći i opsada Sarajeva je bila jedna od najbolje dokumentovanih opsada. Vrlo je bilo značajno da su strani reporteri i novinari u to vrijeme živjeli s običnim građanima i slali slike onoga što se dešavalo, jer su ti izvještaji mnogo tome doprinijeli da na kraju Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju u Haagu ustanovi, nakon slika masakra na Markalama, koje su obišle cijeli svijet, tada su Ujedinjene nacije donijele odluku da ustanove Haški tribunal“, rekla je Šarić.
Nada se da poruke i lekcije naučene iz bosanskohercegovačkog rata i genocida mogu pomoći u konfliktu u Ukrajini.
“Ako ništa drugo, Bosna i Hercegovina ima bogato iskustvo dokumentovanja, bogato iskustvo procesuiranja ratnih zločina, traženja nestalih i mi se zaista nadamo da ove fotografije koje pokazuju sada 30 godina poslije koliko je vjerodostojno i važno da su strani reporteri i novinari prenosili i slali izvještaje širom svijeta, jednostavno da mogu da promijene tok historije i da mogu da svjedoče o tome ko je bio agresor, a ko je bio žrtva“, rekla je Šarić.
Ujedno, na fasadi Vijećnici večeras će s početkom u 20 sati biti upriličena video projekcija “Sarajevske ruže”, simbolima opsade i stradanja ovoga grada.
“Sarajevske ruže'' su video projekcija Centra za postkonfliktna istraživanja sa imenima i crtežima djece ubijene tokom opsade Sarajeva uz fotografije Velije Hasanbegovića i grafički dizajn Šejle Bratić.
Riječ je o događajima u organizaciji Grada Sarajeva - Informativnog centra Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo, Centra za postkonfliktna istraživanja, Memorijalnog centra Srebrenica i Modula memorija.
